Lekcija Progress
0% Complete
Od čega se sastoji ispit državne mature iz Hrvatskog jezika?
Ispit se sastoji od triju ispitnih cjelina:
- Čitanje, književnost i hrvatski jezik
- Sažetak
- Školski esej
Svaka ispitna cjelina ispituje se jednom ispitnom knjižicom. Uz to, ispit nije moguće položiti ako se ne pristupi svima trima ispitnim cjelinama.
U nastavku slijedi struktura bodova cijelog ispita:
| Ispitna cjelina | Područje | Broj i vrsta zadataka | Broj bodova | % bodova cijelog ispita |
| Čitanje, književnost i hrvatski jezik | Čitanje književnoga teksta | 20 zadataka višestrukog izbora uz polazni tekst | 20 | 56% |
| Čitanje neknjiževnoga teksta | 10 zadataka višestrukog izbora uz polazni tekst | 10 | ||
| Teorija i povijest književnosti | 12 zadataka višestrukog izbora | 12 | ||
| Ustroj hrvatskoga jezika | 15 zadataka višestrukog izbora | 15 | ||
| Primjena ustroja hrvatskoga jezika | 1 zadatak višestrukog izbora | 5 | ||
| Sažetak | Pisanje funkcionalnoga teksta | 1 otvoreni zadatak pisanja | 18 | 16% |
| Školski esej | Pisanje školskog eseja | 1 otvoreni zadatak pisanja | 30 | 28% |
| UKUPNO | 60 zadataka | 110 | 100% |
Što se sve nalazi u prvoj ispitnoj cjelini?
Prva ispitna cjelina sastoji se od ukupno 58 zadataka višestrukoga izbora s ukupno 62 boda. Svaki zadatak donosi 1 bod za točan odgovor, a posljednji zadatak ima 5 potpitanja. Ako za pojedini zadatak označiš više od jednoga odgovora, taj će se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova.
| Ispitno područje | Polazni tekst / sadržaj | Broj zadataka | Broj bodova |
| Čitanje književnoga teksta | četiri polazna teksta – cjeloviti tekstovi ili ulomci različitih književnih vrsta iz različitih književnopovijesnih razdoblja | 20 (5 za svaki polazni tekst) | 20 |
| Čitanje neknjiževnoga teksta | dva polazna teksta – cjeloviti neknjiževni tekstovi ili ulomci različitih tekstnih vrsta | 10 (5 za svaki polazni tekst) | 10 |
| Teorija i povijest književnosti | zadatci s polaznim sadržajem i bez polaznoga sadržaja | 12 | 12 |
| Ustroj hrvatskoga jezika | zadatci s polaznim sadržajem i bez polaznoga sadržaja | 15 | 15 |
| Primjena ustroja hrvatskoga jezika | zadatak s polaznim sadržajem – ispitivanje jezika u kontekstu | 1 | 5 |
| UKUPNO | 58 | 62 |
- Čitanje književnoga teksta
Ovaj dio gradiva ispituje se lirskim pjesmama (jedna pjesma ili više pjesama) i ulomcima epskih i dramskih tekstova s popisa obvezatnih i izbornih tekstova. Poznavanje djela u cjelini ispitivati će se isključivo u zadatcima koji se odnose na djela s popisa obvezatnih djela. Od četiriju književnih polaznih tekstova dva će biti s popisa obvezatnih djela za cjelovito čitanje, a dva s popisa izbornih tekstova.
| Obvezatni književni tekstovi | |
| Hrvatska književnost | Svjetska književnost |
| Marin Držić: “Novela od Stanca” | Charles Baudelaire: izbor iz poezije |
| Ivan Gundulić: “Dubravka” | Pedro Calderón de la Barca: “Život je san” |
| Silvije Strahimir Kranjčević: izbor iz poezije | Albert Camus: “Stranac” |
| Miroslav Krleža: “Gospoda Glembajevi” | Fjodor Mihajlovič Dostojevski: “Zločin i kazna” |
| Ranko Marinković: “Kiklop” | Johann Wolfgang Goethe: “Patnje mladog Werthera” |
| Antun Gustav Matoš: “Camao”, “Cvijet sa raskršća”, “Kip domovine leta 188*” | Franz Kafka: “Preobražaj” |
| Ivan Mažuranić: “Smrt Smail-age Čengića” | Francesco Petrarca: izbor iz poezije |
| Vladimir Nazor: izbor iz poezije | William Shakespeare: “Hamlet” |
| Vjenceslav Novak: “Posljednji Stipančići” | Sofoklo: “Antigona” |
| August Šenoa: “Prijan Lovro” | |
| Antun Branko Šimić: izbor iz poezije | |
| Tin Ujević: izbor iz poezije | |
| Izborni književni tekstovi |
| “Aleksandrida” – ulomci |
| Dante Alighieri: “Božanstvena komedija” – izbor |
| Ivo Andrić: „Na Drini ćuprija“, „Asanaginica“ |
| Honoré de Balzac: „Otac Goriot“ |
| Samuel Beckett: „Čekajući Godota“ |
| Milan Begović: „Bez trećega“, „Pustolov pred vratima“, „Kvartet“ |
| „Biblija“ – izbor |
| Giovanni Boccaccio: „Dekameron“ – izbor |
| Jorge Luis Borges: izbor iz kratke proze |
| Bertolt Brecht: „Majka Hrabrost i njezina djeca“, „Kavkaski krug kredom“ |
| Ivo Brešan: „Nečastivi na Filozofskom fakultetu“, „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ |
| Mihail Bulgakov: „Majstor i Margarita“ |
| Ivan Bunić Vučić: izbor iz poezije |
| Miguel Cervantes: „Don Quijote“ – izbor |
| August Cesarec: „Zlatni mladić“ |
| Dobriša Cesarić: izbor iz poezije |
| Anton Pavlovič Čehov: izbor iz kratke proze |
| Anton Pavlovič Čehov: „Tri sestre“ |
| Vladan Desnica: „Proljeća Ivana Galeba“, „Zimsko ljetovanje“ |
| Mak Dizdar: izbor iz poezije |
| Danijel Dragojević: izbor iz poezije |
| Marin Držić: „Dundo Maroje“, „Skup“ |
| Umberto Eco: „Ime ruže“ |
| Thomas Stearns Eliot: izbor iz poezije |
| Eshil: „Okovani Prometej“ |
| Euripid: „Medeja“ |
| Ezop: „Basne“ |
| Gustave Flaubert: „Gospođa Bovary“ |
| Fran Galović: izbor iz poezije |
| Drago Gervais: izbor iz poezije |
| Ksaver Šandor Gjalski: „Pod starim krovovima“ |
| Nikolaj Vasiljevič Gogolj: „Kabanica“ |
| William Golding: „Gospodar muha“ |
| Carlo Goldoni: „Gostioničarka Mirandolina“ |
| Günter Grass: „Limeni bubanj“ |
| Ivan Gundulić: „Osman“ – izbor, „Suze sina razmetnoga“ |
| Heinrich Heine: izbor iz poezije |
| Petar Hektorović: “Ribanje i ribarsko prigovaranje” – izbor |
| Ernest Hemingway: izbor iz kratke proze, “Starac i more” |
| Homer: “Ilijada”, “Odiseja”, izbor |
| Aldous Huxley: “Vrli novi svijet” |
| Henrik Ibsen: „Lutkina kuća“ |
| Eugène Ionesco: „Ćelava pjevačica“, „Lekcija“ |
| Radovan Ivšić: „Kralj Gordogan“ |
| Sergej Jesenjin: izbor iz poezije |
| James Joyce: „Portret umjetnika u mladosti“ |
| Franz Kafka: „Proces“ |
| Vjekoslav Kaleb: „Gost“ |
| Jure Kaštelan: izbor iz poezije |
| Ante Kovačić: „U registraturi“ |
| Ivan Goran Kovačić: „Jama“, izbor iz poezije |
| Ivan Kozarac: „Đuka Begović“ |
| Josip Kozarac: izbor iz kratke proze |
| „Krbavska bitka“ – usmena epska pjesma |
| Miroslav Krleža: „Kraljevo“, „Balade Petrice Kerempuha“, „Povratak Filipa Latinovicza“, „Na rubu pameti“ |
| Janko Leskovar: „Misao na vječnost“ |
| Federico García Lorca: izbor iz poezije |
| Hanibal Lucić: „Jur ni jedna na svit vila“, „Robinja“ |
| Mihail Ljermontov: „Junak našeg doba“ |
| Maurice Maeterlinck: „Plava ptica“ |
| Thomas Mann: „Smrt u Veneciji“ |
| Ranko Marinković: „Glorija“, izbor iz kratke proze |
| Marko Marulić: „Judita“, izbor |
| Gabriel García Márquez: „Sto godina samoće“ |
| Marijan Matković: „Heraklo“ |
| Antun Gustav Matoš: izbor iz poezije |
| Guy de Maupassant: „Na vodi |
| Slavko Mihalić: izbor iz poezije |
| Nikola Milićević: izbor iz poezije |
| Arthur Miller: „Smrt trgovačkog putnika“ |
| Czesław Miłosz: izbor iz poezije |
| Mitovi (grčki, skandinavski i slavenski) |
| Molière: „Škrtac“, „Umišljeni bolesnik“ |
| „Muka spasitelja našega“ – ulomci |
| Pablo Neruda: izbor iz poezije |
| Slobodan Novak: „Mirisi, zlato i tamjan“ |
| George Orwell: „1984.“, „Životinjska farma“ |
| Vesna Parun: izbor iz poezije |
| Luigi Pirandello: „Šest lica traži autora“ |
| Sylvia Plath: izbor iz poezije |
| Plaut: „Škrtac“ |
| Edgar Allan Poe: izbor iz kratke proze i poezije |
| Janko Polić Kamov: izbor iz kratke proze i poezije |
| Petar Preradović: izbor iz poezije |
| Jacques Prévert: izbor iz poezije |
| Marcel Proust: “Combray” |
| Josip Pupačić: izbor iz poezije |
| Aleksandar Sergejevič Puškin: izbor iz poezije |
| Jean Racine: „Fedra“ |
| „Ranjinin zbornik“ – izbor |
| Reiner Maria Rilke: izbor iz poezije |
| Arthur Rimbaud: izbor iz poezije |
| Meša Selimović: „Derviš i smrt“ |
| William Shakespeare: „Romeo i Julija“, „San ivanjske noći“ |
| Ivan Slamnig: „Bolja polovica hrabrosti“, izbor iz poezije |
| Sofoklo: „Kralj Edip“ |
| Petar Šegedin: izbor iz kratke proze |
| August Šenoa: „Zlatarovo zlato“ |
| „Šibenska molitva“ |
| Antun Šoljan: „Kratki izlet“, „Brod u boci“ |
| Nikola Šop: izbor iz poezije |
| Dragutin Tadijanović: izbor iz poezije |
| Rabindranath Tagore: izbor |
| Lav Nikolajevič Tolstoj: „Ana Karenjina“, „Uskrsnuće“ |
| Ivan Sergejevič Turgenjev: „Očevi i djeca“ |
| Vergilije: „Eneida“, izbor |
| Viktor Vida: izbor iz poezije |
| Vladimir Vidrić: izbor iz poezije |
| Ivo Vojnović: „Allons Enfants“ |
| Walt Whitman: izbor iz poezije |
| Tennessee Williams: „Mačka na vrućem limenom krovu“, „Tramvaj zvan žudnja“ |
| Virginia Woolf: „Svjetionik“ |
| William Wordsworth: izbor iz poezije |
| Petar Zoranić: „Planine“, izbor |
2. Čitanje neknjiževnoga teksta
Čitanje neknjiževnoga teksta ispituje se na dvama neknjiževnim tekstovima koji pripadaju različitim tekstnim vrstama. Moguće vrste neknjiževnog teksta su:
- anketni obrazac
- autobiografija
- debata
- diskusija
- dnevnički zapis
- enciklopedijski prikaz
- esej
- interpretacijski esej
- intervju
- izvješće
- javni govor
- kolumna
- komentar
- koncept
- kritika
- manifest
- molba
- motivacijsko pismo
- pismo
- polemika
- popularni ili stručni članak
- popularnokulturni tekst
- poslovni razgovor
- predavanje
- prikaz
- priopćenje
- putopis
- rasprava
- raspravljački esej
- recenzija
- referat
- reklama
- reportaža
- sažetak
- strip
- tehnički ili objektivni opis
- uputa
- usporedni esej
- vijest
- znanstveno-popularni ili stručni članak
- životopis
3. Teorija i povijest književnosti
Što se tiče teorije i povijesti književnosti, ta se cjelina sastoji se od zadataka razumijevanja književnoteorijskih i književnopovijesnih pojmova i književnih sastavnica (likovi, način pripovijedanja, razvoj radnje i dr.). Zadatci mogu imati i polazni sadržaj.
| Popis pojmova za teoriju i povijest književnosti |
| usmena pjesma, usmena predaja, jednostavni oblici, lirika, lirska poezija, lirske vrste, lirski oblici, ustroj lirske pjesme, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, tradicionalni hrvatski stihovi, vrste i oblici moderne poezije, struktura moderne lirske pjesme, pjesma u prozi |
| ep, poema, spjev, epske vrste u stihu, proza, tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija likova, tipologija likova, pripovijest, roman, novela, pripovjedni postupci moderne proze, moderni roman, moderna pripovijetka, moderna novela |
| drama, kazalište, tragedija, komedija, pastorala, moderna drama, ustroj dramskoga teksta, dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, čin, prizor ili slika, dramski dijalog, dramski monolog, didaskalije |
| antička književnost, srednjovjekovna književnost, humanizam, predrenesansa, renesansa, barok, klasicizam, predromantizam, romantizam, realizam, modernizam, ekspresionizam, suvremena književnost |
4. Ustroj i primjena ustroja hrvatskoga jezika
Završno s prvom cjelinom, ispituje se ustroj hrvatskoga jezika i primjena ustroja hrvatskoga jezika.
| Popis pojmova za ustroj i primjenu ustroja hrvatskoga jezika |
| pisanje vlastitih imena, pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika, pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice, pravila citiranja, pisanje glasova u dodiru |
| glasovni i naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika, artikulacijska i akustička obilježja glasova, fonološki i morfološki uvjetovane glasovne promjene u kontekstu riječi, govorni i pisani oblik jezika (pisanje glasova i suglasničkih skupina), prozodijski sustav morfemska analiza, oblici riječi, gramatičke kategorije riječi, vrste riječi, tvorbena analiza, tvorbeni načini rečenica kao sintaktička i komunikacijska jedinica, riječ kao morfološka i sintaktičkaa jedinica, nezavisni i zavisni rečenični članovi, vrste sintagmi prema ulozi zavisne sastavnice i gramatičke veze među sastavnicama sintagme, sintaktička služba i značenje promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici, apsolutna i relativna upotreba glagolskih vremena i načina, subjektno-predikatna sročnost, morfosintaktička obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi, nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice, neobilježeni, obilježeni i obvezatni red riječi, položaj nenaglasnica u obvezatnom redu riječi, linearna i paralelna tekstna veza i tekstna vezna sredstva na primjerima (konektori, modifikatori), tekst i diskurs leksičko-semantički odnosi, metafora i metonimija, denotativno i konotativno značenje, leksička točnost, vrste rječnika, leksičko posuđivanje, prostorna, vremenska i funkcionalna raslojenost leksika, onomastika, frazeologija, leksikografski članak, hrvatski standardni jezik, hrvatska narječja, povijesni razvoj hrvatskoga jezika i pisma |
Što se sve nalazi u drugoj ispitnoj cjelini – sažetak?
U drugoj ispitnoj cjelini ispituje se pisanje jednoga od funkcionalnih tekstova navedenih u predmetnome kurikulumu. Ispitnim katalogom za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika propisuje se koja se tekstna vrsta ispituje, a na državnoj maturi 2024./2025. piše se sažetak.
Tvoj je zadatak napisati sažetak polaznog teksta. Trebaš procijeniti važnost informacija i navesti osnovne misli i važne pojedinosti kojima se te misli razrađuju i podupiru. Svojim riječima kratiš tekst na njegove bitne dijelove koristeći se ključnim riječima iz polaznoga teksta.
Obzirom da je sažetak objektivan tekst, u njemu se ne iznose mišljenja, stavovi i komentari povezani s polaznim tekstom. Sažetak donosi ukupno 18 bodova i treba imati 200 – 250 riječi.
| Pisanje sažetka | |
| Obilježja polaznog teksta | Ciljevi pisanja sažetka |
| neknjiževni tekstduljina približno 600 – 800 riječiopćedruštvena tematika (npr. društvene mreže, reklame, sport, slobodno vrijeme, zdravlje, znanstveno-popularne teme, školovanje i karijera, zaštita okoliša, hrana, suvremene tehnologije)izražen jasan autorov stavtekst sadrži više od jedne osnovne misli i više pojedinosti kojima se podupiru osnovne misli | odrediti temu tekstaodrediti namjenu tekstaodrediti autorov stavizdvojiti osnovne misliizdvojiti važne pojedinosti kojima se podupiru osnovne mislirazlikovati važne od manje važnih informacijaparafrazirati i pisati svojim riječimaprimjenjivati norme hrvatskoga standardnog jezikapovezati misli u jasan i koherentan tekst |
Što se sve nalazi u trećoj ispitnoj cjelini – školski esej?
U trećoj ispitnoj cjelini ovogodišnjeg ispita piše se interpretacijski školski esej. Esejski zadatak sastoji se od polaznoga pitanja ili tvrdnje, ulomka iz književnoga djela s popisa obvezatnih djela i smjernica za pisanje. Interpretacijski školski esej može se odnositi na jedno književno djelo ili na usporedbu dvaju književnih djela s popisa obvezatnih djela.
Tvoj je zadatak iznijeti tvoje spoznaje o književnosti i pokazati razumijevanje književnih djela u cjelini tako da na polazno pitanje odgovoriš središnjom tvrdnjom koju argumentiraš na temelju analize zadanoga ulomka i na temelju poznavanja svih sastavnica djela u cjelini.
U ovoj školskoj godini, književna djela koja se mogu ispitivati pisanjem školskog eseja su:
- Franz Kafka: „Preobražaj“
- Silvije Strahimir Kranjčević: izbor iz poezije
- Ranko Marinković: „Kiklop“
- Antun Gustav Matoš: izbor iz novela („Cvijet sa raskršća“, „Camao“, „Kip domovine leta 188*“)
- Sofoklo: „Antigona“
- August Šenoa: „Prijan Lovro“
Za uspješno pisanje interpretacijskog eseja trebaš znati:
- oblikovati jasnu tvrdnju i ključne argumente koji su važni za esejski zadatak
- uspoređivati, povezivati, zaključivati, obrazlagati i procjenjivati, citirati, parafrazirati i oprimjerivati kako bi se razradili ključni argumenti
- izdvojiti tematske, strukturne i stilske posebnosti zadanoga ulomka i povezati ih s djelom u cjelini
- objasniti temu, ideju, strukturu i stilska obilježja književnoga djela u kontekstu književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je nastalo
- oblikovati tekst koji ima uvod, razradu i zaključak koji su jasno, logično i smisleno povezani • organizirati središnji dio teksta u odlomke
- upotrebljavati rječnik primjeren stilu školskoga eseja i rasponu
- upotrebljavati književnoteorijske i književnopovijesne pojmove
- primjenjivati jezičnu normu hrvatskoga standardnog jezika
Školski esej donosi ukupno 30 bodova.
Koji su kriteriji za bodovanje druge ispitne cjeline – sažetka?
Sažetak se boduje s 9 bodova, koji se na kraju množe s 2, čime možeš ostvariti ukupno 18 bodova. Sažetak se vrednuje s obzirom na sljedeće 3 sastavnice:
- sadržaj,
- organizacija teksta i stil,
- jezična točnost.
U svakoj je sastavnici moguće ostvariti najviše 3 boda, a ljestvica za bodovanje je kako slijedi:
| Broj bodova | Sadržaj | Organizacija teksta i stil | Jezična točnost |
| 3 | Navedeni su opći podatci o tekstu (ime autora, naslov teksta). Određeni su tema i namjena teksta te autorov stav o temi. Izdvojene su osnovne misli i važne pojedinosti kojima se podupiru osnovne misli. Ne navode se suvišne pojedinosti. Osnovne su misli oblikovane vlastitim riječima, a samo su ključne riječi prenesene iz polaznoga teksta. | Sažetak se sastoji od uvoda, razrade i zaključka. U razradi teksta osnovne su misli iznesene jasnim i logičnim slijedom s obzirom na smisao polaznoga teksta. Pojedinosti su logično povezane s osnovnim mislima. Povezanost teksta postiže se upotrebom veznih sredstava. Sažetak je napisan objektivno, jasnim jezikom i primjerenim stilom. | Sažetak je pravopisno, gramatički i leksički točan. |
| 2 | Navedeni su samo neki opći podatci o tekstu. Tema, namjena i autorov stav određeni su vrlo općenito. Izdvojene su samo neke osnovne misli i samo neke važne pojedinosti kojima se podupiru osnovne misli. Neke su pojedinosti navedene kao osnovne misli ili je navedeno mnogo suvišnih pojedinosti. Osnovne misli djelomično su oblikovane vlastitim riječima. Uz ključne riječi iz polaznoga teksta preneseni su i drugi izrazi. | Sažetak se sastoji od uvoda, razrade i zaključka, ali uvod i zaključak nisu u potpunosti logično povezani s razradom. U razradi teksta osnovne su misli uglavnom iznesene jasno i logično s obzirom na smisao polaznoga teksta. Pojedinosti nisu uvijek logično povezane s osnovnim mislima. Povezanost teksta uglavnom se postiže upotrebom veznih sredstava. Sažetak je napisan uglavnom objektivno, jasnim jezikom i primjerenim stilom. | Sažetak je uglavnom pravopisno, gramatički i leksički točan. |
| 1 | Tekst je prepričan bez sažimanja. Navedeni su samo neki opći podatci o tekstu. Tema, namjena i autorov stav nejasno su određeni. Izdvojena je samo jedna osnovna misao i niz nepovezanih i nevažnih pojedinosti. Osnovna misao ili misli uglavnom su oblikovane riječima izravno prenesenima iz polaznoga teksta. | Sažetku nedostaje uvod ili zaključak. U razradi teksta osnovne su misli iznesene djelomično jasno i logično s obzirom na smisao polaznoga teksta. Pojedinosti su samo navedene i djelomično su logično povezane s osnovnim mislima. Povezanost teksta rijetko se postiže upotrebom veznih sredstava. U dijelovima teksta koji se navodi vlastitim riječima upotrijebljene su riječi ili izrazi primjereni stilu. | Sažetak je djelomično pravopisno, gramatički i leksički točan. |
| 0 | Ne određuje se tema, namjena teksta i autorov stav i ne izdvaja se nijedna osnovna misao. Navedene su uglavnom nevažne pojedinosti. Veći dio sažetka prepisan je iz polaznoga teksta. | Sažetak nije trodijelno strukturiran. U razradi teksta nisu iznesene osnovne misli. Pojedinosti koje su iznesene nisu povezane s osnovnim mislima. Povezanost teksta ne postiže se upotrebom veznih sredstava. Upotrebljavaju se riječi i izrazi koji nisu primjereni temi i stilu. | Sažetak je pravopisno, gramatički i leksički netočan. |
Oprez! Sažetak se neće vrednovati ako:
- pristupnik nije odgovorio na zadane smjernice, tj. ako je zadatak neispunjen (da bi se sažetak vrednovao, pristupnik mora ostvariti barem jedan bod u sastavnici sadržaj),
- nema dovoljan broj riječi (dopušteno je odstupanje 10 % od donje granice zadanoga broja riječi),
- ima prevelik broj riječi (dopušteno je odstupanje 10 % od gornje granice zadanoga broja riječi),
- je napisan potpuno nečitkim rukopisom, i
- je napisan velikim tiskanim slovima.
Koji su kriteriji za bodovanje treće ispitne cjeline – školskog eseja?
Školski esej se boduje s 15 bodova, koji se množe s 2, čime možeš ostvariti ukupno 30 bodova.
Esej treba imati najmanje 440 riječi, a vrednuje se s obzirom na 5 sastavnica:
- središnja tvrdnja,
- argumentacija,
- povezanost teksta,
- upotreba rječnika, i
- pravopisna i gramatička točnost.
U svakoj je sastavnicu moguće ostvariti najviše 3 boda, a ljestvica za bodovanje je kako slijedi:
| Središnja tvrdnja | |
| 3 | Središnja tvrdnja eseja (fokus, osnovna ideja) kojom se odgovara na polazno pitanje jasna je, točna i pokazuje temeljito poznavanje i razumijevanje djela u cjelini. U razradi središnje tvrdnje ističu se upravo one književne odrednice (književnopovijesne, tematske, idejne, stilske) koje su važne za esejski zadatak |
| 2 | Središnja je tvrdnja točna, no općenita je i upućuje na površno poznavanje i razumijevanje djela u cjelini. U razradi središnje tvrdnje navode se samo neke književne odrednice (književnopovijesne, tematske, idejne, stilske) koje su važne za esejski zadatak. |
| 1 | Središnja je tvrdnja vrlo općenita i upućuje na površno poznavanje i razumijevanje djela u cjelini te može imati sadržajne netočnosti. U razradi središnje tvrdnje nisu istaknute književne odrednice (književnopovijesne, tematske, idejne, stilske) koje su važne za esejski zadatak. |
| 0 | Školski esej nema razrađenu središnju tvrdnju. |
| Argumentacija | |
| 3 | Navedena su dva ili tri argumenta kojima se jasno obrazlaže središnja tvrdnja. Svaki je argument temeljito objašnjen i potkrijepljen pojedinostima (citatima, parafrazama i primjerima) kojima se pokazuje temeljito poznavanje i razumijevanje djela u cjelini. Argumentacija se temelji na cjelovitoj sadržajnoj i stilskoj analizi zadanoga ulomka. Određuje se važnost ulomka za smisao djela u cjelini. |
| 2 | Navedena su dva ili tri općenita argumenta kojima se samo djelomično obrazlaže središnja tvrdnja. Argumenti su djelomično objašnjeni i potkrijepljeni pojedinostima (citatima, parafrazama i primjerima) kojima se pokazuje općenito poznavanje i razumijevanje djela u cjelini. Argumentacija se temelji na djelomičnoj analizi zadanoga ulomka. Površno se određuje važnost ulomka za smisao djela u cjelini. |
| 1 | Naveden je samo jedan razrađen argument ili su navedena dva ili tri argumenta koji su slabo razrađeni i potkrijepljeni pojedinostima (citatima, parafrazama i primjerima), pri čemu se pokazuje vrlo površno poznavanje i razumijevanje djela u cjelini. Argumentacija se temelji na površnoj analizi zadanoga ulomka. Ne određuje se ili se pogrešno određuje važnost ulomka za smisao djela u cjelini. |
| 0 | Argumentacija je izostala. |
| Povezanost teksta | |
| 3 | Esej se sastoji od uvoda, razrade i zaključka koji su povezani tako da čitatelju omogućuju praćenje središnje tvrdnje koja se argumentima razrađuje u eseju. Argumenti navedeni u razradi eseja raspoređeni su u odlomke koji su jasno, logično i smisleno strukturirani. Povezanost teksta postiže se gotovo u potpunosti upotrebom jezičnih sredstava koja pridonose povezanosti teksta. |
| 2 | Esej se sastoji od uvoda, razrade i zaključka koji nisu jasno povezani tako da čitatelju u potpunosti omogućuju praćenje središnje tvrdnje koja se argumentima razrađuje u eseju. Argumenti navedeni u razradi eseja raspoređeni su u odlomke koji nisu potpuno jasno, logično i smisleno strukturirani. Povezanost teksta postiže se djelomično. |
| 1 | Esej se sastoji od uvoda, razrade i zaključka, no uvod i zaključak vrlo su općeniti i gotovo uopće ne prate središnju tvrdnju. Argumenti navedeni u razradi eseja raspoređeni su u odlomke koji nisu jasno, logično i smisleno strukturirani. Postiže se tek površna povezanost teksta. |
| 0 | Esej nije organiziran u tri dijela. Središnji dio eseja nije strukturiran. Esej se sastoji od niza nepovezanih rečenica. |
| Upotreba rječnika | |
| 3 | Raspon rječnika širok je i primjeren stilu školskoga eseja. Dosljedno se i točno upotrebljavaju književnopovijesni i književnoteorijski pojmovi. Riječi i izrazi iz općega rječnika točno se upotrebljavaju. |
| 2 | Raspon rječnika zadovoljavajući je i uglavnom primjeren stilu školskoga eseja. Djelomično se i točno upotrebljavaju književnopovijesni i književnoteorijski pojmovi. Riječi i izrazi iz općega rječnika uglavnom se točno upotrebljavaju. |
| 1 | Raspon rječnika ograničen je i uglavnom nije primjeren stilu školskoga eseja. Rijetko se upotrebljavaju književnopovijesni i književnoteorijski pojmovi, uglavnom se upotrebljava opći rječnik. Riječi i izrazi iz općega rječnika djelomično se točno upotrebljavaju. |
| 0 | Raspon rječnika nije zadovoljavajući i nije primjeren stilu školskoga eseja. Ne upotrebljavaju se književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi. Riječi i izrazi iz općega rječnika netočno se upotrebljavaju. |
| Pravopisna i gramatička točnost | |
| 3 | Esej je pravopisno i gramatički točan. |
| 2 | Esej je uglavnom pravopisno i gramatički točan. |
| 1 | Esej je djelomično pravopisno i gramatički točan. |
| 0 | Esej je pravopisno i gramatički netočan. |
Oprez! Školski esej se neće vrednovati ako:
- pristupnik nije odgovorio na zadane smjernice, tj. ako je zadatak neispunjen (da bi se školski esej vrednovao, pristupnik mora ostvariti barem jedan bod u sastavnici središnja tvrdnja),
- nema dovoljan broj riječi (dopušteno je odstupanje 10 % od donje granice Zhdanova broja riječi),
- je napisan potpuno nečitkim rukopisom, ili
- je napisan velikim tiskanim slovima.
Koliko imam vremena za rješavanje ispita?
Svaka cjelina ispituje se zasebnom ispitnom knjižicom. Ispit se piše u 2 dana.
Prvi dan pišu se:
- Prva ispitna cjelina – 100 minuta
- Druga ispitna cjelina – 80 minuta
Provedba ispita školskoj eseja piše se drugi dan, a ispit traje ukupno 160 minuta.
Kako da dobijem najviše vrijednosti iz ovog tečaja?
Kako bi najbolje iskoristili ovaj tečaj za pripremu za maturu i iskoristili svoje vrijeme najučinkovitije, preporučujemo korištenje tečaja na sljedeći način:
- Uči od početka do kraja: Tečaj uključuje sve komade gradiva i vještine testirane na ispitu državne mature hrvatskoga jezika i organizira ih prema kronološkom redoslijedu. Radeći kroz tečaj od početka do kraja, proći ćeš kroz svaki komad gradiva i svaku vještinu redom, održavajući svoje učenje i vježbanje uravnoteženim i osiguravajući da ti nijedna vještina ne promakne.
- Isprobaj vježbe više puta: Potičemo te da iscijediš svaki mogući djelić prakse koji možeš iz dostupnih materijala. Čak i za već završene (i položene) vježbe, isplati se nakon nekog vremena pokušati ponovno i osvježiti si pamćenje.
- Ne zaboravi polagati probne ispite! Probni ispiti pune duljine iznimno su korisni za praćenje tvog napretka. Uz provjeru svojeg znanja, možeš vidjeti i kako stojiš u odnosu na druge učenike na Teoremu. Probne ispite možeš pronaći u posljednjem odjeljku svakog zasebnog predmeta.
Sretno! Ti to možeš.
Responses