Na državnoj maturi iz hrvatskoga jezika očekuje se da možeš prepoznati i razumjeti različita književnopovijesna razdoblja, njihove osnovne značajke te vremenske odrednice, kako u europskom (svjetskom) tako i u hrvatskom kontekstu. Također je važno razumjeti poetike pojedinih razdoblja, poznavati istaknute autore te znati smjestiti djela i autore u njihov povijesni, kulturni i literarni kontekst.
Na taj način pokazuješ sposobnost povezivanja književnih pojava, razumijevanja razvoja književnosti kroz stoljeća i prepoznavanja specifičnih obilježja tekstova koji su nastajali pod utjecajem različitih idejnih, estetskih i društvenih okvira.
| Europska književnost | Razdoblje | Hrvatska književnost |
| Stara Grčka (Homer, Eshil, Sofoklo, Euripid, Pindar, Anakreont, Sapfa, Alkej) i stara rimska književnost (Plaut, Vergilije, Horacije, Katul, Ovidije), razvoj epa, tragedije, komedije, filozofskog dijaloga. | Antika (8. st. pr. Kr. – 5. st.) | |
| Dominacija crkvene književnosti, epovi o kraljevima i viteškim podvizima (npr. “Pjesma o Rolandu”), viteška lirika (trubaduri), didaktični i religijski tekstovi. | Srednji vijek (5. – 15. st.) | Razvoj pismenosti (3 jezika i 3 pisma) – glagoljaštvo, hrvatski srednjovjekovni tekstovi (Bašćanska ploča, Vinodolski zakon, Misal po zakonu rimskoga dvora), prve hrvatske književne forme. |
| Slabljenje utjecaja Crkve, procvat umjetnosti i znanosti, vraćanje antičkim idealima (humanizam – latinski jezik, renesansa – narodni jezici), svjetovna tematika. Humanizam i predrenesansa: Dante Alighieri, F. Petrarca, G. Boccaccio Renesansa: W. Shakespeare, M. Cervantes) | Humanizam (14. i 15. st.) i Renesansa (15. i 16. st.) | Humanizam: Split (Marko Marulić), Šibenik (Antun Vrančić i Juraj Šižgorić), sjeverna Hrvatska (Ivan Česmički) Renesansa: Split (Marko Marulić), Dubrovnik (Šiško Menčetić, Džore Držić, Marin Držić, Mavro Vetranović), Zadar (Petar Zoranić), Hvar (Petar Hektorović, Hanibal Lucić) |
| Katolička obnova, religiozna tematika, refleksivnost (razmišljanje o smislu i prolaznosti života), bogatstvo izraza (kić). Barokne pjesničke škole: gongorizam i marinizam) Vrste: ep, poema, melodrama | Barok (prva pol. 17. st.) | Dubrovnik (Ivan Gundulić, Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić, Ignjat Đurđević), Slavonija (Antun Kanižlić), ozaljski krug (Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinska), kajkavski krug (Juraj Habdelić) Teme domoljublja i sudbine. |
| Francuska –naglašavanje razuma, kritičko razmišljanje, didaktika, klasicistička komedija (J. Racine i P. Corneille) i komedija (Molière), teoretičar N. Boileau (Pjesničko umijeće) Prosvjetiteljski roman (Voltaire, Candide) – enciklopedisti | Klasicizam (od pol. 17. do pol. 18. st.) i Prosvjetiteljstvo (18. st.) | Klasicistička lirika (Matija Petar Katančić) Prosvjetiteljstvo: prosvjetiteljski ep (Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Relković) i prosvjetiteljska drama (Tituš Brezovački) |
| Ideje emocionalnosti, subjektivnosti, bunta protiv stvarnosti, pesimizma. Njemačka: J.W. Goethe (Patnje mladog Werthera) Engleska: G.G. Byron Rusija: S.A.S. Puškin, M.J. Ljermontov Amerika: E.A. Poe | Romantizam (1800. – 1830.) | Hrvatski narodni preporod (1813. – 1860.), Ilirski pokret (1830. – 1843.) – Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Petar Preradović, Ivan Mažuranić, povezivanje nacionalne svijesti s književnošću i buđenje nacionalnog jezika. |
| Realizam: objektivnost, društvena kritika, prirodne znanosti, socijalno-psihološka karakterizacija, realistički roman (Tolstoj, Dostojevski, Balzac, Flaubert), novela (Gogolj), poetski realizam (Turrgenjev) Naturalizam: estetika ružnoće, biološka karakterizacija (Zola) | Realizam (1830. – 1870.) i Naturalizam (1870. – 1890.) | Predrealizam (1860. – 1881.): tzv. Šenoino doba Realizam (1881. – 1882.): nacionalno povijesne teme, društveno-ekonomske, regionalizam: Hrvatsko zagorje (A. Kovačić, K.Š. Gjalski,), Slavonija (J. Kozarac), Hrvatsko primorje i Istra (V. Novak, E. Kumičić, S.S. Kranjčević) Naturalizam: E. Kumičić |
| Francuska, parnasovci, estetska funkcija i umjetnost (T. Gautier, larpurlartizam), impresionizam i simbolizam (Verlaine, Rimbaud, Mallarmé), C. Baudelaire kao simbolist prije simbolista, modernistička drama (Čehov, Ibsen) | Rani modernizam ili esteticizam (19./20. st.) | Hrvatska moderna (1892. – 1914.): A. G. Matoš (poezija, novele), V. Vidrić, D. Šimunović, M. C. Nehajev, M. Begović, I. Vojnović; dijalektalna lirika (Galović, Domjanić, Nazor) |
| Avangardni pokreti u poeziji: futurizam, ekspresionizam, imažinizam, dadaizam, nadrealizam Moderna proza: M. Proust, F. Kafka, roman tijeka ili struje svijesti (W. Faulkner, J. Joyce, V. Woolf), egzistencijalistički roman (J. Sartre, A. Camus) Moderna drama: L. Pirandello, epski teatar (B. Brecht), teatar apsurda (E. Ionesco, S. Beckett) | 20. stoljeće (avangarda, kasni modernizam, postmodernizam) | Ekspresionizam (1914. – 1928.): U. Donadini, A. B. Šimić, I. Andrić, M. Krleža Drugo razdoblje (1928. – 1952.): M. Krleža, T. Ujević, D. Tadijanović, D. Cesarić, I. G. Kovačić i dijalektalna lirika Druga moderna (1952. – 1969.): poezija (J. Kaštelan, V. Parun, J. Pupačić), krugovaši (P. Šegedin, V. Desnica, R. Marinković, S. Novak, A. Šoljan) i razlogovci Postmodernizam (od 1969.): I. Aralica, P. Pavličić, I. Brešan |