Back to Tečaj

Matematika A razina

0% Complete
0/0 Steps
  1. O ispitu matematike više razine na maturi

    Lekcija 1: O državnoj maturi
    3 teme
  2. Lekcija 2: Priprema za ispit matematike više razine
    5 teme
  3. Osnove aritmetike
    Lekcija 3: Terminologija
  4. Lekcija 4: Skupovi brojeva
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  5. Lekcija 5: Racionalni brojevi i brojevni pravac
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  6. Lekcija 6: Omjeri, postotci, apsolutna vrijednost i aritmetička sredina
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  7. Lekcija 7: Potencije i znanstveni zapis broja
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  8. Lekcija 8: Kompleksni brojevi i Gaussova ravnina
  9. Lekcija 9: Osnove statistike
  10. Osnove algebre
    Lekcija 10: Algebarski izrazi
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  11. Lekcija 11: Algebarski razlomci i intervali
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  12. Lekcija 12: Linearne jednadžbe
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  13. Lekcija 13: Sustavi linearnih jednadžbi
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  14. Lekcija 14: Linearne nejednadžbe
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  15. Lekcija 15: Nizovi
    5 teme
  16. Funkcije
    Lekcija 16: Osnove funkcija
    3 teme
  17. Lekcija 17: Kvadratna funkcija
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  18. Lekcija 18: Eksponencijalne i logaritamske funkcije
    2 teme
  19. Lekcija 19: Trigonometrijske funkcije
    5 teme
  20. Lekcija 20: Svojstva funkcija
    3 teme
  21. Lekcija 21: Derivacije
  22. Analitička geometrija
    Lekcija 22: Koordinatna ravnina i udaljenost točaka
  23. Lekcija 23: Kružnice u koordinatnom sustavu
  24. Lekcija 24: Vektori i skalari
  25. Geometrija ravnine - Planimetrija
    Lekcija 25: Kut
  26. Lekcija 26: Trokuti
  27. Lekcija 27: Pravokutni trokut
  28. Lekcija 28: Trigonometrija u pravokutnom trokutu
  29. Lekcija 29: Kvadrat i pravokutnik
  30. Lekcija 30: Romb, paralelogram i trapez
  31. Lekcija 31: Mnogokuti
  32. Lekcija 32: Trigonometrija trokuta
  33. Lekcija 33: Kružnica
  34. Geometrija prostora
    Lekcija 34: Prizme
  35. Lekcija 35: Kocka i kvadar
  36. Lekcija 36: Piramide
  37. Lekcija 37: Valjak
  38. Lekcija 38: Stožac
  39. Lekcija 39: Kugla
Lekcija 1, Tema 2

O ispitu matematike više razine na državnoj maturi

Lekcija Progress
0% Complete

Ispit iz Matematike na višoj razini sastoji se od jedne ispitne cjeline s triju tipova zadataka:

  1. Zadatci višestrukoga izbora
  2. Zadatci kratkoga odgovora
  3. Zadatci produženoga odgovora

Ispit traje 180 minuta i provodi se bez stanke.


Od čega se sastoji ispit iz Matematike – viša razina?

Tip zadatakaBroj zadatakaBodovi cjelina
Zadatci višestrukoga izbora2020
Zadatci kratkoga odgovora1924
Zadatci produženoga odgovora616
UKUPNO60

Raspored

  • Zadatci višestrukoga izbora (1.–20. zadatak): 20 zadataka, svaki nosi 1 bod (ukupno 20 bodova).
  • Zadatci kratkoga odgovora (21.–39. zadatak): 19 zadataka, ukupno 24 boda (svaki nosi 1 bod, osim ako nije drukčije naznačeno).
  • Zadatci produženoga odgovora (40.–45. zadatak): 6 zadataka, ukupno 16 bodova (ovisno o zadatku, moguće je ostvariti 0 do 2, 0 do 3 ili 0 do 4 boda).

Pitanja višestrukoga izbora uglavnom donose po 1 bod (jedan točan odgovor), kratki odgovori također uglavnom donose 1 bod, dok zadatci s produženim odgovorom mogu nositi više bodova ovisno o složenosti (npr. 2, 3 ili 4 boda po zadatku).


Što se ispituje u svakoj ispitnoj cjelini?

  1. Zadatci višestrukoga izbora (1.–20.)
    • Traženo znanje: sve od teorijskih pojmova do kratkih računalnih zadataka, prepoznavanje definicija, kritičkih točaka (npr. vrsta rješenja jednadžbe), jednostavne primjene formula.
    • Ocjenjuje se poznavanje i primjena temeljnih matematičkih koncepata iz svih domena (Brojevi, Algebra i funkcije, Oblik i prostor, Mjerenje, Podatci/statistika/vjerojatnost).
    • Svaki zadatak nosi 1 bod.
  2. Zadatci kratkoga odgovora (21.–39.)
    • Trajanje i bodovi: nema zasebno ograničenog vremena, ali ukupno 19 zadataka nose 24 boda.
    • Struktura zadataka: najčešće brojčani ili kratki simbolički odgovori (npr. izračun vrijednosti izraza, rješenje limesa, određivanje duljine stranice u geometrijskom liku).
    • Svaki zadatak nosi 1 bod.
  3. Zadatci produženoga odgovora (40.–45.)
    • Trajanje i bodovi: ukupno 16 bodova; pojedini zadatci mogu nositi 2, 3 ili 4 boda.
    • Struktura: detaljniji problemski zadatci (npr. kombinacija algebre, funkcija, geometrije ili vjerojatnosti) gdje je potrebno jasno prikazati postupak rješavanja, uključujući obrazloženje i eventualnu skicu grafa ili crteža.
    • Ispituje se dublje razumijevanje i sposobnost modeliranja matematičkih situacija, provjere rezultata te povezivanje različitih područja matematike.

Kako se određuju područja (domena) i njihove težine?

Ispit pokriva pet glavnih područja prema ispitnom katalogu, s približnim udjelima u ukupnim zadatcima:

  1. Brojevi (10%)
  2. Algebra i funkcije (50%)
  3. Oblik i prostor (15%)
  4. Mjerenje (20%)
  5. Podatci, statistika i vjerojatnost (5%)

Moguće je odstupanje ±5% od navedenih udjela.


Kako se računa konačan rezultat?

Konačan broj bodova je zbroj bodova iz sve tri ispitne cjeline (višestruki izbor, kratki odgovor, produženi odgovor), ukupno do 60. Bodovi se potom pretvaraju u postotak ili ocjenu prema kriterijima koje određuje Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Primjer računa postotka u ispitima državne mature iz Matematike:

\text{Rezultat} = \frac{\text{ostvareni bodovi}}{\text{maksimalni bodovi}} \times 100\%

Npr. ako je pristupnik ostvario 45 bodova, to odgovara \frac{45}{60} \times 100\% = 75\%.


Kako se najbolje pripremiti?

  • Ponovite temeljno gradivo iz svih pet područja (Brojevi, Algebra i funkcije, Oblik i prostor, Mjerenje, Podatci/statistika/vjerojatnost).
  • Vježbajte reprezentativne zadatke iz naših probnih ispita:
    • zadatke višestrukog izbora za brzu provjeru znanja,
    • kratke odgovor zadatke za račun i kratku analizu,
    • produžene odgovor zadatke za dublje problemsko rješavanje.
  • Koristite džepno računalo (kalkulator) u skladu s pravilima ispita za provjeru dijelova zadatka, no nastojte razumjeti i ručno rješavanje.
  • Postupno uvježbavajte rad pod vremenskim pritiskom od 180 minuta. Odvojite blokove vježbanja (npr. 30 minuta za višestruki izbor, 60 za kratke odgovore, 90 za produžene – ili prema vlastitim navikama).
  • Ponavljajte ključne formule i definicije (npr. diskriminanta, Vièteove formule, trigonometrijski identiteti, formule za volumen i površinu tijela, osnovne vjerojatnosne formule).

Redovitom vježbom i analizom rješenih zadataka lakše ćete uočiti vlastite pogreške i ispraviti ih prije samoga ispita.

Responses