Back to Tečaj

Matematika A razina

0% Complete
0/0 Steps
  1. O ispitu matematike više razine na maturi

    Lekcija 1: O državnoj maturi
    3 teme
  2. Lekcija 2: Priprema za ispit matematike više razine
    5 teme
  3. Osnove aritmetike
    Lekcija 3: Terminologija
  4. Lekcija 4: Skupovi brojeva
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  5. Lekcija 5: Racionalni brojevi i brojevni pravac
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  6. Lekcija 6: Omjeri, postotci, apsolutna vrijednost i aritmetička sredina
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  7. Lekcija 7: Potencije i znanstveni zapis broja
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  8. Lekcija 8: Kompleksni brojevi i Gaussova ravnina
  9. Lekcija 9: Osnove statistike
  10. Osnove algebre
    Lekcija 10: Algebarski izrazi
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  11. Lekcija 11: Algebarski razlomci i intervali
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  12. Lekcija 12: Linearne jednadžbe
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  13. Lekcija 13: Sustavi linearnih jednadžbi
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  14. Lekcija 14: Linearne nejednadžbe
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  15. Lekcija 15: Nizovi
    5 teme
  16. Funkcije
    Lekcija 16: Osnove funkcija
    3 teme
  17. Lekcija 17: Kvadratna funkcija
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  18. Lekcija 18: Eksponencijalne i logaritamske funkcije
    2 teme
  19. Lekcija 19: Trigonometrijske funkcije
    5 teme
  20. Lekcija 20: Svojstva funkcija
    3 teme
  21. Lekcija 21: Derivacije
  22. Analitička geometrija
    Lekcija 22: Koordinatna ravnina i udaljenost točaka
  23. Lekcija 23: Kružnice u koordinatnom sustavu
  24. Lekcija 24: Vektori i skalari
  25. Geometrija ravnine - Planimetrija
    Lekcija 25: Kut
  26. Lekcija 26: Trokuti
  27. Lekcija 27: Pravokutni trokut
  28. Lekcija 28: Trigonometrija u pravokutnom trokutu
  29. Lekcija 29: Kvadrat i pravokutnik
  30. Lekcija 30: Romb, paralelogram i trapez
  31. Lekcija 31: Mnogokuti
  32. Lekcija 32: Trigonometrija trokuta
  33. Lekcija 33: Kružnica
  34. Geometrija prostora
    Lekcija 34: Prizme
  35. Lekcija 35: Kocka i kvadar
  36. Lekcija 36: Piramide
  37. Lekcija 37: Valjak
  38. Lekcija 38: Stožac
  39. Lekcija 39: Kugla
Lekcija 3 of 39

Lekcija 3: Terminologija

Lekcija 3: Terminologija
Pojmovi i činjenice koje trebate znati za nastavak tečaja

U ovoj lekciji donosimo pregled najvažnijih matematičkih pojmova i činjenica koji se često koriste u daljnjem gradivu. Razumijevanje ovih termina olakšat će rješavanje zadataka i praćenje naprednijih tema. Iako se neke definicije čine osnovnima, važno je imati čvrste temelje kako biste bez poteškoća savladali zahtjevnije dijelove gradiva.


1. Osnovne operacije i svojstva

Adicija (zbrajanje)

  • Definicija: Operacija kojom se dvije ili više vrijednosti (brojevi, polinomi itd.) zbrajaju u jednu rezultantnu vrijednost (zbroj).
  • Svojstva:
    • Komutativnost: a + b = b + a
    • Asocijativnost: (a + b) + c = a + (b + c)

Aritmetika

  • Što obuhvaća: Bavi se brojevima (najčešće prirodnim, cijelim, racionalnim) i osnovnim računskim operacijama: zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje.
  • Zašto je važna: Smatra se “kraljicom matematike” jer čini osnovu za daljnje računske i algebraičke koncepte.

Komutativnost

  • Definicija: Svojstvo kod kojeg se redoslijed operanada može zamijeniti, a rezultat ostaje isti (npr. a + b = b + a, a \times b = b \times a).
  • Primjena: Vrijedi za zbrajanje i množenje realnih brojeva, no ne vrijedi za oduzimanje ili dijeljenje.

Asocijativnost (udruživanje)

  • Definicija: Svojstvo računske operacije kod koje način grupiranja operanada ne mijenja krajnji rezultat (npr. (a + b) + c = a + (b + c)).
  • Primjeri: Zbrajanje, množenje realnih brojeva.

Distributivnost

  • Definicija: Svojstvo po kojem množenje “distribuira” zbrajanje: a \times (b + c) = a \times b + a \times c.
  • Važnost: Omogućuje razvijanje algebarskih izraza (npr. proširivanje zagrada).

2. Temeljni pojmovi iz algebre

Algebra

  • Što proučava: Granа matematike koja se, uz brojeve, bavi i općim oznakama (simbolima, nepoznanicama, varijablama).
  • Važnost: Osim rješavanja jednadžbi i nejednadžbi, algebra uključuje i koncept funkcija, polinoma, sustava jednadžbi, matrica, vektorskih prostora i sl.

Binom

  • Definicija: Algebarski izraz sastavljen od dvaju članova povezanih zbrajanjem ili oduzimanjem (npr. a + b, x - 3).
  • Kvadrat binoma: (a + b)^2 = a^2 + 2ab + b^2.

Trinom

  • Definicija: Algebarski izraz s tri člana (npr. x^2 + 3x - 7).
  • Važnost: Čest je u kvadratnim jednadžbama i funkcijama.

Monom

  • Definicija: Algebarski izraz koji se sastoji od jednog jedinog člana, obično oblika kx^n (npr. 2x, 4ax^3, \frac{3}{5}y).
  • Primjena: Osnova pri definiranju polinoma i pojednostavljivanju algebarskih izraza.

Binomni koeficijenti

  • Definicija: Koeficijenti koji se javljaju u ekspanziji (1 + x)^n, često označeni kao \binom{n}{k}.
  • Mjesto pojavljivanja: Važni su u Pascalovu trokutu, kombinatorici i statistici (npr. binomna raspodjela).

Polinom

  • U užem smislu: Algebarski izraz oblika a_n x^n + a_{n-1} x^{n-1} + \ldots + a_1 x + a_0, gdje su a_i koeficijenti, a n je konačan.
  • Primjena: U rješavanju jednadžbi višeg stupnja, analizi funkcija, modeliranju u prirodnim i tehničkim znanostima.

3. Brojevi i njihova svojstva

Brojevni sustavi

  • Poziocijski i nepoziocijski:
    • Poziocijski (dekadski, binarni) – vrijednost znamenke ovisi o njezinu mjestu (poziciji).
    • Nepoziocijski (rimski brojevi) – svakom simbolu dodijeljena je unaprijed zadana vrijednost, neovisno o položaju.
  • Najčešći u praksi: Dekadski sustav (baziran na broju 10).

Racionalni i iracionalni brojevi

  • Racionalni: Mogu se izraziti u obliku \frac{m}{n} (gdje je m i n cijeli broj, n \neq 0).
  • Iracionalni: Nije ih moguće izraziti omjerom dvaju cijelih brojeva (npr. \pi, \sqrt{2}). Njihov decimalni zapis je beskonačan i neperiodičan.

Aproksimacija

  • Definicija: Približno izračunavanje ili zapisivanje neke vrijednosti kada je točno rješenje nezgodno ili prekomplicirano (npr. \pi \approx 3.14).
  • Primjena: Svakodnevni izračuni (npr. zaokruživanje) ili numeričke metode u naprednijim temama.

Najveći zajednički djelitelj (NZD) i najmanji zajednički višekratnik (NZV)

  • NZD (npr. \gcd(a, b)): Najveći prirodni broj koji istovremeno dijeli i a i b.
  • NZV (npr. \mathrm{lcm}(a, b)): Najmanji prirodni broj koji je višekratnik i a i b.

Postotak i promil

  • Postotak: Stoti dio neke vrijednosti (p\%). Na primjer, 5% od 300 je \frac{5}{100} \times 300 = 15.
  • Promil: Tisućiti dio (‰). Npr. 7‰ od 1000 iznosi 7.

4. Relacije, skupovi i elementi

Skup

  • Definicija: Temeljni pojam matematičke teorije skupova; predstavlja kolekciju različitih objekata nazvanih elementima skupa.
  • Primjeri: \{1, 2, 3\}, skup realnih brojeva \mathbb{R}, skup svih učenika nekog razreda.

Element

  • Označavanje: Kažemo “x je element skupa A” i pišemo x \in A.
  • Intuitivno značenje: Svaki objekt koji pripada skupu.

Disjunktni skupovi

  • Definicija: Skupovi koji nemaju zajedničkih elemenata; tj. A \cap B = \varnothing.
  • Primjer: Skup svih parnih i skup svih neparnih cijelih brojeva.

Razmjer (proporcija)

  • Definicija: Jedna jednakost dvaju ili više omjera (a : b = c : d).
  • Važnost: Koristi se pri usporedbi veličina, sličnosti trokuta, rješavanju praktičnih problema (postotci, mjerenje itd.).

5. Dodatni ključni pojmovi

Dijeljenje

  • Definicija: Operacija suprotna množenju, traži koliko je puta jedan broj (dijeljenik) sadržan u drugome (dijelitelj).
  • Rezultat: Kvocijent, ponekad i s ostatkom.

Periodični decimalni brojevi

  • Definicija: Decimalni brojevi koji nakon nekog mjesta imaju ponavljajući niz znamenaka (npr. 0.333…, 1.272727…).
  • Primjer: \frac{1}{3} = 0.333....

Pravila djeljivosti

  • Primjer: Broj je djeljiv s 2 ako je zadnja znamenka paran broj. Broj je djeljiv s 3 ako je zbroj znamenaka djeljiv s 3, itd.
  • Upotreba: Olakšava provjeru dijeli li neki broj drugi broj bez potrebe za “dugim dijeljenjem”.

Konstanta i varijabla

  • Konstanta: Vrijednost koja se ne mijenja tijekom problema ili funkcije (npr. \pi, neke zadane numeričke veličine).
  • Varijabla: Veličina koja se može mijenjati (npr. x u funkciji f(x)).

Razlomak

  • Definicija: Omjer dvaju brojeva \frac{m}{n}. Pri čemu je m (brojnik) podijeljen s n (nazivnik), uz uvjet n \neq 0.
  • Svojstva: Može se proširivati (umnožiti brojnik i nazivnik istim brojem) ili skraćivati (podijeliti brojnik i nazivnik zajedničkim djeliteljem).

Zaključak

Ova terminologija obuhvaća pojmove iz aritmetike, algebre i teorije brojeva koje ćete često susretati u sljedećim lekcijama i zadacima. Preporučujemo da povremeno pregledate ove definicije kako biste imali čvrst temelj za razumijevanje naprednijih tema, poput funkcija, derivacija, trigonometrijskih jednadžbi ili analitičke geometrije.

Ako vam je neki pojam nejasan, vratite se na ovu listu ili ga potražite u dodatnim izvorima. Temeljito poznavanje osnovne matematičke terminologije olakšat će vam napredovanje kroz cjelokupni program pripreme!