Back to Tečaj

Matematika A razina

0% Complete
0/0 Steps
  1. O ispitu matematike više razine na maturi

    Lekcija 1: O državnoj maturi
    3 teme
  2. Lekcija 2: Priprema za ispit matematike više razine
    5 teme
  3. Osnove aritmetike
    Lekcija 3: Terminologija
  4. Lekcija 4: Skupovi brojeva
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  5. Lekcija 5: Racionalni brojevi i brojevni pravac
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  6. Lekcija 6: Omjeri, postotci, apsolutna vrijednost i aritmetička sredina
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  7. Lekcija 7: Potencije i znanstveni zapis broja
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  8. Lekcija 8: Kompleksni brojevi i Gaussova ravnina
  9. Lekcija 9: Osnove statistike
  10. Osnove algebre
    Lekcija 10: Algebarski izrazi
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  11. Lekcija 11: Algebarski razlomci i intervali
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  12. Lekcija 12: Linearne jednadžbe
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  13. Lekcija 13: Sustavi linearnih jednadžbi
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  14. Lekcija 14: Linearne nejednadžbe
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  15. Lekcija 15: Nizovi
    5 teme
  16. Funkcije
    Lekcija 16: Osnove funkcija
    3 teme
  17. Lekcija 17: Kvadratna funkcija
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  18. Lekcija 18: Eksponencijalne i logaritamske funkcije
    2 teme
  19. Lekcija 19: Trigonometrijske funkcije
    5 teme
  20. Lekcija 20: Svojstva funkcija
    3 teme
  21. Lekcija 21: Derivacije
  22. Analitička geometrija
    Lekcija 22: Koordinatna ravnina i udaljenost točaka
  23. Lekcija 23: Kružnice u koordinatnom sustavu
  24. Lekcija 24: Vektori i skalari
  25. Geometrija ravnine - Planimetrija
    Lekcija 25: Kut
  26. Lekcija 26: Trokuti
  27. Lekcija 27: Pravokutni trokut
  28. Lekcija 28: Trigonometrija u pravokutnom trokutu
  29. Lekcija 29: Kvadrat i pravokutnik
  30. Lekcija 30: Romb, paralelogram i trapez
  31. Lekcija 31: Mnogokuti
  32. Lekcija 32: Trigonometrija trokuta
  33. Lekcija 33: Kružnica
  34. Geometrija prostora
    Lekcija 34: Prizme
  35. Lekcija 35: Kocka i kvadar
  36. Lekcija 36: Piramide
  37. Lekcija 37: Valjak
  38. Lekcija 38: Stožac
  39. Lekcija 39: Kugla
Lekcija 4, Tema 3

Prosti i složeni brojevi, najveći zajednički djelitelj (NZD) i najmanji zajednički višekratnik (NZV)

Lekcija Progress
0% Complete

U ovoj cjelini upoznat ćemo se s temeljnim pojmovima prostih i složenih brojeva, te naučiti što su najveći zajednički djelitelj (NZD) i najmanji zajednički višekratnik (NZV) dvaju brojeva.


1. Prosti i složeni brojevi

1.1 Prosti (prim) brojevi

  • Definicija: Prirodni brojevi koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom.
  • Značajka: Imaju točno dva pozitivna djelitelja: 1 i taj broj.
  • Primjeri prostih brojeva: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19…

Napomena: Broj 1 nije niti prost niti složen.

1.2 Složeni (kompozitni) brojevi

  • Definicija: Prirodni brojevi koji nisu prosti, tj. imaju više od dva djelitelja.
  • Primjeri složenih brojeva: 4, 6, 8, 9, 10, 12…

Primjer: Broj 6 ima djelitelje 1, 2, 3 i 6 (ukupno 4 djelitelja), pa je složen.


2. Najveći zajednički djelitelj (NZD)

2.1 Definicija

  • Najveći zajednički djelitelj brojeva a i b (oznake: nzd(a,b) ili gcd(a,b) je najveći prirodni broj koji ujedno dijeli i broj a i broj b.
  • Primjer: Za brojeve 18 i 24, nzd(18,24) je najveći broj koji dijeli i 18 i 24 bez ostatka.

2.2 Postupak traženja NZD-a (metoda zajedničkog dijeljenja)

  1. Istovremeno dijelite oba broja zajedničkim prostim djeliteljem dokle god je to moguće.
  2. Za svaki korak u kojem ste mogli podijeliti oba broja, taj prosti djelitelj je dio traženog NZD-a.
  3. Kad više nije moguće istodobno dijeliti oba broja, zaustavite se.
  4. Umnožak svih tako dobivenih prostih faktora jest najveći zajednički djelitelj.

Primjer: nzd(18,24)

  • 18 možemo rastaviti na 2 x 3 x 3
  • 24 možemo rastaviti na 2 x 2 x 2 x 3
  • Zajednički faktori: jedan 2 i jedan 3 –> 2 x 3 = 6
  • Dakle, nzd(18,24) = 6.

3. Najmanji zajednički višekratnik (NZV)

3.1 Definicija

Najmanji zajednički višekratnik brojeva a i b (oznake: nzv(a,b) ili lcm(a,b)) je najmanji prirodni broj koji je višekratnik i broja a i broja b.

Primjer: Za brojeve 18 i 24, nzv(18,24) je najmanji broj koji je djeljiv i s 18 i s 24.

3.2 Postupak traženja NZV-a (metoda zajedničkog i daljnjeg dijeljenja)

  1. Kao i kod NZD-a, zajednički dijelite oba broja njihovim zajedničkim prostim djeliteljima dok je moguće.
  2. Zasebno nastavite faktorizirati svaki broj dok ne dođete do 1 (ili dok nisu iscrpljeni svi prosti čimbenici).
  3. Svi dobiveni faktori (i oni zajednički i oni koji su ostali) ulaze u umnožak koji nam daje nzv(a,b).

Primjer: nzv(18,24)

18 = 2 x 3 x 3

24 = 2 x 2 x 2 x 3

Uzmemo sve faktore: tri dvojke (ukupno), dvije trojke (najveća potencija 3 koja se javlja je , a vidimo da je zajedničko samo jedan put 3, ali da 18 nosi još jednu 3, pa i ona mora ući u proizvod).

Konačno: 2 x 2 x 2 x 3 x 3 = 72

Dakle, nzv(18,24) = 72.

> Kratka provjera:

72\div18=4

72\div24=3


4. Povezanost NZD-a i NZV-a

Za dva broja a i b vrijedi:

\mathrm{nzd}\left(a,b\right)\times\mathrm{nzv}\left(a,b\right)=a\times b

Primjer:

  • a = 18, b = 24, nzd(18,24) = 6, nzv(18,24) = 72
  • Provjera: 6 x 72 = 432, a 18 x 24 = 432.

5. Zašto je ovo bitno?

  • Prosti i složeni brojevi: temelj su faktorizacije i razumijevanja “gradivnih elemenata” prirodnih brojeva.
  • NZD: omogućuje pojednostavljivanje razlomaka, rješavanje zadataka podjele predmeta, dijafantskih jednadžbi itd.
  • NZV: koristi se pri zbrajanju i oduzimanju razlomaka s različitim nazivnicima, pri traženju “najbržeg” zajedničkog ritma (primjerice, u problemima s periodom) i drugim praktičnim primjenama.

Ovim završavamo pregled prostih i složenih brojeva te NZD-a i NZV-a. U sljedećim koracima ćete naučiti kako ova znanja primijeniti u algebraičkim zadacima, pri radu s razlomcima i u svakodnevnim problemskim situacijama.

Responses