Back to Tečaj

Matematika A razina

0% Complete
0/0 Steps
  1. O ispitu matematike više razine na maturi

    Lekcija 1: O državnoj maturi
    3 teme
  2. Lekcija 2: Priprema za ispit matematike više razine
    5 teme
  3. Osnove aritmetike
    Lekcija 3: Terminologija
  4. Lekcija 4: Skupovi brojeva
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  5. Lekcija 5: Racionalni brojevi i brojevni pravac
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  6. Lekcija 6: Omjeri, postotci, apsolutna vrijednost i aritmetička sredina
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  7. Lekcija 7: Potencije i znanstveni zapis broja
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  8. Lekcija 8: Kompleksni brojevi i Gaussova ravnina
  9. Lekcija 9: Osnove statistike
  10. Osnove algebre
    Lekcija 10: Algebarski izrazi
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  11. Lekcija 11: Algebarski razlomci i intervali
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  12. Lekcija 12: Linearne jednadžbe
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  13. Lekcija 13: Sustavi linearnih jednadžbi
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  14. Lekcija 14: Linearne nejednadžbe
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  15. Lekcija 15: Nizovi
    5 teme
  16. Funkcije
    Lekcija 16: Osnove funkcija
    3 teme
  17. Lekcija 17: Kvadratna funkcija
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  18. Lekcija 18: Eksponencijalne i logaritamske funkcije
    2 teme
  19. Lekcija 19: Trigonometrijske funkcije
    5 teme
  20. Lekcija 20: Svojstva funkcija
    3 teme
  21. Lekcija 21: Derivacije
  22. Analitička geometrija
    Lekcija 22: Koordinatna ravnina i udaljenost točaka
  23. Lekcija 23: Kružnice u koordinatnom sustavu
  24. Lekcija 24: Vektori i skalari
  25. Geometrija ravnine - Planimetrija
    Lekcija 25: Kut
  26. Lekcija 26: Trokuti
  27. Lekcija 27: Pravokutni trokut
  28. Lekcija 28: Trigonometrija u pravokutnom trokutu
  29. Lekcija 29: Kvadrat i pravokutnik
  30. Lekcija 30: Romb, paralelogram i trapez
  31. Lekcija 31: Mnogokuti
  32. Lekcija 32: Trigonometrija trokuta
  33. Lekcija 33: Kružnica
  34. Geometrija prostora
    Lekcija 34: Prizme
  35. Lekcija 35: Kocka i kvadar
  36. Lekcija 36: Piramide
  37. Lekcija 37: Valjak
  38. Lekcija 38: Stožac
  39. Lekcija 39: Kugla
Lekcija 4, Tema 2

Računske operacije među skupovima

Lekcija Progress
0% Complete

U ovoj lekciji istražit ćemo osnovne odnose i računske operacije koje se mogu provoditi nad skupovima: uniju, presjek, razliku, komplement, te pojmove podskupa i kardinalnog broja. Razumijevanje ovih operacija i pojmova ključno je za daljnji rad u matematici, posebno kada se bavimo logičkim i skupovnim zadacima ili složenijim strukturama.


1. Podskup i univerzalni skup

1.1 Podskup

Kažemo da je skup A podskup skupa B ako svaki element skupa A ujedno pripada skupu B. Drugim riječima, nema elementa u A koji se ne nalazi u B.

Oznaka:

A\subseteq B

Primjer: Ako je A = {1, 2} i B = {1,2,3}, tada vrijedi

A\subseteq B

1.2 Univerzalni skup

Ako unutar nekog “okvira” ili konteksta (npr. ako govorimo samo o prirodnim brojevima) promatramo odnose među njegovim podskupovima, onda taj “okvir” nazivamo univerzalni skup. Označavamo ga s U.
Primjer: Ako je zadani univerzum ili “okvir” U = {1,2,3,4,5}, svaki drugi skup koji uzmemo za promatranje (npr. {1,4}) možemo smatrati podskupom unutar tog univerzuma.


2. Unija, presjek i disjunktni skupovi

2.1 Unija skupova

Unija dvaju skupova A i B definira se kao skup svih elemenata koji pripadaju barem jednom od tih skupova.

Oznaka:

A\cup B={x\mid x\in A\mathrm{\mathrm{\ }ili\ }x\in B}

Primjer: Ako je A = {1,2}, a B = {2,3}, tada

A\cup B={1,2,3}.

2.2 Presjek skupova

Presjek dvaju skupova A i B definira se kao skup svih elemenata koji pripadaju istovremeno i skupu A i skupu B.

Oznaka:

A\cap B={x\mid x\in A\mathrm{\mathrm{\ i\ }}x\in B}

Primjer: Ako je A = {1,2}, a B = {2,3}, tada

A\cap B={2}

2.3 Disjunktni skupovi

Skupovi A i B su disjunktni ako nemaju zajedničkih elemenata u presjeku. Drugim riječima,

A\cap B=⌀

Primjer: Ako je A = {1,2}, a B = {3,4}, tada je

A\cap B= \emptyset

pa su A i B disjunktni skupovi.


3. Razlika i komplement

3.1 Razlika skupova

Razlika skupova A i B definira se kao skup svih elemenata koji se nalaze u skupu A, ali ne u skupu B.

Oznaka:

A\setminus B={x\mid x\in A\mathrm{\mathrm{\ i\ }}x\notin B}

Primjer: Ako je A = {1,2,3}, a B = {2,4}, tada

A\setminus B={1,3}.

3.2 Komplement skupa

Ako je A podskup od U, komplement skupa A je skup svih elemenata univerzalnog skupa koji se ne nalaze u A.
Oznaka:

A^c=U\setminus A

Primjer: Ako je U = {1,2,3,4} i A = {2,3}, tada

A^c={1,4}.


4. Kardinalni broj skupa i prazan skup

4.1 Kardinalni broj skupa

Kardinalni broj (ili veličina) skupa S označavamo s card(S) i on predstavlja broj elemenata tog skupa.
Primjer: Ako je S = {2,4,6}, tada je card(S) = 3.

4.2 Prazan skup

Prazan skup je skup bez ijednog elementa. Za njega uvijek vrijedi card(S) = 0.
Oznaka:

\emptyset

Primjer:

A\cap B

može biti prazan skup ako A i B nemaju zajedničkih elemenata.


5. Zašto su ove operacije važne?

  • Računske operacije među skupovima daju temelj za logičko zaključivanje, rješavanje problema u kombinatorici i razumijevanje složenih matematičkih struktura.
  • Pojmovi unije, presjeka i razlike često se primjenjuju u množinama, funkcijama, vjerojatnosti (gdje koristimo događaje umjesto skupova) i drugim granama matematike.
  • Kardinalni broj presudno je važan u kombinatorici, statistikama i pri analiziranju konačnih skupova.

Ovim smo obuhvatili ključne pojmove računa sa skupovima: od podskupa i univerzalnog skupa, preko unije, presjeka i razlike, do komplementa i kardinalnog broja. U sljedećim ćemo lekcijama vidjeti kako se ovi koncepti koriste u složenijim matematičkim zadacima i situacijama.

Responses