Matematika A razina
-
O ispitu matematike više razine na maturi
Lekcija 1: O državnoj maturi3 teme -
Lekcija 2: Priprema za ispit matematike više razine5 teme
-
Osnove aritmetikeLekcija 3: Terminologija
-
Lekcija 4: Skupovi brojeva4 teme|5 Kvizovi
-
Skupovi brojeva
-
Računske operacije među skupovima
-
Prosti i složeni brojevi, najveći zajednički djelitelj (NZD) i najmanji zajednički višekratnik (NZV)
-
Dijeljenje s ostatkom
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 5
-
Skupovi brojeva
-
Lekcija 5: Racionalni brojevi i brojevni pravac2 teme|5 Kvizovi
-
Oblici zapisa racionalnih brojeva
-
Uspoređivanje brojeva na brojevnom pravcu, uspoređivanje decimalnih brojeva i zaokruživanje
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 5
-
Oblici zapisa racionalnih brojeva
-
Lekcija 6: Omjeri, postotci, apsolutna vrijednost i aritmetička sredina3 teme|5 Kvizovi
-
Omjeri, produljeni omjeri, postotci i promili
-
Apsolutna vrijednost, aritmetička sredina i primjena u jednostavnim zadacima
-
Proporcionalnost
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 5
-
Omjeri, produljeni omjeri, postotci i promili
-
Lekcija 7: Potencije i znanstveni zapis broja3 teme|5 Kvizovi
-
Definicija potencije, osnovna pravila računanja s potencijama
-
Primjena potencija u znanstvenom zapisu broja (veliki i mali brojevi)
-
Vježbe s primjenom u svakodnevnim situacijama
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 5
-
Definicija potencije, osnovna pravila računanja s potencijama
-
Lekcija 8: Kompleksni brojevi i Gaussova ravnina
-
Lekcija 9: Osnove statistike
-
Osnove algebreLekcija 10: Algebarski izrazi3 teme|5 Kvizovi
-
Lekcija 11: Algebarski razlomci i intervali3 teme|5 Kvizovi
-
Skraćivanje algebarskih razlomaka
-
Množenje, dijeljenje, zbrajanje i oduzimanje algebarskih razlomaka
-
Uspoređivanje brojeva na brojevnom pravcu, intervali, unija i presjek intervala
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 5
-
Skraćivanje algebarskih razlomaka
-
Lekcija 12: Linearne jednadžbe3 teme|5 Kvizovi
-
Lekcija 13: Sustavi linearnih jednadžbi2 teme|5 Kvizovi
-
Lekcija 14: Linearne nejednadžbe2 teme|5 Kvizovi
-
Rješavanje linearnih nejednadžbi i prikaz rješenja na pravcu
-
Sustavi linearnih nejednadžbi i nejednadžbe s apsolutnom vrijednošću
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 5
-
Rješavanje linearnih nejednadžbi i prikaz rješenja na pravcu
-
Lekcija 15: Nizovi5 teme
-
FunkcijeLekcija 16: Osnove funkcija3 teme
-
Lekcija 17: Kvadratna funkcija4 teme|5 Kvizovi
-
Lekcija 18: Eksponencijalne i logaritamske funkcije2 teme
-
Lekcija 19: Trigonometrijske funkcije5 teme
-
Lekcija 20: Svojstva funkcija3 teme
-
Lekcija 21: Derivacije
-
Analitička geometrijaLekcija 22: Koordinatna ravnina i udaljenost točaka
-
Lekcija 23: Kružnice u koordinatnom sustavu
-
Lekcija 24: Vektori i skalari
-
Geometrija ravnine - PlanimetrijaLekcija 25: Kut
-
Lekcija 26: Trokuti
-
Lekcija 27: Pravokutni trokut
-
Lekcija 28: Trigonometrija u pravokutnom trokutu
-
Lekcija 29: Kvadrat i pravokutnik
-
Lekcija 30: Romb, paralelogram i trapez
-
Lekcija 31: Mnogokuti
-
Lekcija 32: Trigonometrija trokuta
-
Lekcija 33: Kružnica
-
Geometrija prostoraLekcija 34: Prizme
-
Lekcija 35: Kocka i kvadar
-
Lekcija 36: Piramide
-
Lekcija 37: Valjak
-
Lekcija 38: Stožac
-
Lekcija 39: Kugla
Skupovi brojeva
Lekcija 1, Dio 1: Skupovi brojeva (prirodni, cijeli, racionalni, iracionalni, realni)
U matematici se brojni sustavi postupno proširuju kako bismo mogli opisati i rješavati sve složenije zadatke. Različite vrste brojeva grupiramo u skupove brojeva, pri čemu svaki prošireni skup sadrži prethodne. Na taj način imamo hijerarhiju od najužeg do najšireg skupa brojeva.
Što je skup?
Skup možemo shvatiti kao kolekciju međusobno različitih objekata. Svaki se pojedini objekt u skupu naziva element toga skupa. Primjerice, skup {1,3,5} sadrži tri elementa: 1, 3 i 5.
U kontekstu brojeva, skupovi brojeva su klasifikacije koje nam omogućuju da razumijemo koje brojeve koristimo i kako se oni međusobno odnose.

Prirodni brojevi (N)
Definicija: Prirodni brojevi su brojevi koje dobivamo brojanjem “od jedan naviše”.
Primjeri: 1, 2, 3, 4, 5,
Ovaj skup označavamo s N i može se zapisati kao:
Prirodni brojevi koriste se za brojanje predmeta i izvođenje osnovnih računski operacija. Najčešće su nam prva i najintuitivnija vrsta brojeva s kojom se susrećemo.
Cijeli brojevi (Z)
Definicija: Cijeli brojevi obuhvaćaju sve prirodne brojeve, nulu i sve njihove negativne pandane.
Primjeri: , -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3,
Ovaj skup označavamo s Z:
Uvođenjem negativnih brojeva proširujemo mogućnosti računanja. Sada ne samo da možemo brojati i zbrajati, već i izražavati dugove, manjkove ili promjene vrijednosti prema dolje.
Racionalni brojevi (Q)
Definicija: Racionalni brojevi su svi brojevi koji se mogu zapisati u obliku razlomka,
gdje je M cijeli broj, a N prirodni broj različit od nule. Primjeri:
Skup racionalnih brojeva označavamo s Q:
Racionalni brojevi uključuju sve poznate razlomke, ali i sve cijele brojeve, budući da je svaki cijeli broj moguće zapisati kao razlomak. Oni nam omogućuju precizno iskazivanje dijelova cjeline, postotaka i udjela.
Iracionalni brojevi (I)
Definicija: Iracionalni brojevi su oni brojevi koje ne možemo prikazati kao razlomak dvaju cijelih brojeva. Imaju beskonačan, neperiodičan decimalni zapis.
Primjeri:
Skup iracionalnih brojeva označavamo s I (veliko i).
Iracionalni brojevi omogućuju nam opisivanje dužina, površina i omjera koji se ne mogu točno izraziti razlomcima, čime se širi opseg matematičkih pojmova.
Realni brojevi (R)
Definicija: Realni brojevi obuhvaćaju sve racionalne i sve iracionalne brojeve.
To znači da je svaki broj koji možemo prikazati na kontinuiranom brojevnom pravcu realan broj. Realni brojevi obuhvaćaju sve prethodno spomenute vrste brojeva i predstavljaju najširi skup brojeva s kojima se najčešće susrećemo u školskom obrazovanju.
Zašto su ovi skupovi važni?
Razumijevanje skupova brojeva ključno je za kasnije teme u matematici, poput rada s jednadžbama, funkcijama i geometrijskim problemima. Jasno poznavanje koji brojevi pripadaju kojem skupu pomaže pri izboru odgovarajućih metoda za rješavanje zadataka te pri komunikaciji matematičkih ideja.
U nadolazećim lekcijama nastavit ćemo širiti i produbljivati razumijevanje ovih pojmova, a istovremeno ćete imati priliku riješiti razne zadatke koji će vam pomoći da primijenite naučeno u praksi.
Responses