Back to Tečaj

Matematika A razina

0% Complete
0/0 Steps
  1. O ispitu matematike više razine na maturi

    Lekcija 1: O državnoj maturi
    3 teme
  2. Lekcija 2: Priprema za ispit matematike više razine
    5 teme
  3. Osnove aritmetike
    Lekcija 3: Terminologija
  4. Lekcija 4: Skupovi brojeva
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  5. Lekcija 5: Racionalni brojevi i brojevni pravac
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  6. Lekcija 6: Omjeri, postotci, apsolutna vrijednost i aritmetička sredina
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  7. Lekcija 7: Potencije i znanstveni zapis broja
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  8. Lekcija 8: Kompleksni brojevi i Gaussova ravnina
  9. Lekcija 9: Osnove statistike
  10. Osnove algebre
    Lekcija 10: Algebarski izrazi
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  11. Lekcija 11: Algebarski razlomci i intervali
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  12. Lekcija 12: Linearne jednadžbe
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  13. Lekcija 13: Sustavi linearnih jednadžbi
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  14. Lekcija 14: Linearne nejednadžbe
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  15. Lekcija 15: Nizovi
    5 teme
  16. Funkcije
    Lekcija 16: Osnove funkcija
    3 teme
  17. Lekcija 17: Kvadratna funkcija
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  18. Lekcija 18: Eksponencijalne i logaritamske funkcije
    2 teme
  19. Lekcija 19: Trigonometrijske funkcije
    5 teme
  20. Lekcija 20: Svojstva funkcija
    3 teme
  21. Lekcija 21: Derivacije
  22. Analitička geometrija
    Lekcija 22: Koordinatna ravnina i udaljenost točaka
  23. Lekcija 23: Kružnice u koordinatnom sustavu
  24. Lekcija 24: Vektori i skalari
  25. Geometrija ravnine - Planimetrija
    Lekcija 25: Kut
  26. Lekcija 26: Trokuti
  27. Lekcija 27: Pravokutni trokut
  28. Lekcija 28: Trigonometrija u pravokutnom trokutu
  29. Lekcija 29: Kvadrat i pravokutnik
  30. Lekcija 30: Romb, paralelogram i trapez
  31. Lekcija 31: Mnogokuti
  32. Lekcija 32: Trigonometrija trokuta
  33. Lekcija 33: Kružnica
  34. Geometrija prostora
    Lekcija 34: Prizme
  35. Lekcija 35: Kocka i kvadar
  36. Lekcija 36: Piramide
  37. Lekcija 37: Valjak
  38. Lekcija 38: Stožac
  39. Lekcija 39: Kugla
Lekcija Progress
0% Complete

Lekcija 1, Dio 1: Skupovi brojeva (prirodni, cijeli, racionalni, iracionalni, realni)

U matematici se brojni sustavi postupno proširuju kako bismo mogli opisati i rješavati sve složenije zadatke. Različite vrste brojeva grupiramo u skupove brojeva, pri čemu svaki prošireni skup sadrži prethodne. Na taj način imamo hijerarhiju od najužeg do najšireg skupa brojeva.

Što je skup?
Skup možemo shvatiti kao kolekciju međusobno različitih objekata. Svaki se pojedini objekt u skupu naziva element toga skupa. Primjerice, skup {1,3,5} sadrži tri elementa: 1, 3 i 5.

U kontekstu brojeva, skupovi brojeva su klasifikacije koje nam omogućuju da razumijemo koje brojeve koristimo i kako se oni međusobno odnose.


Prirodni brojevi (N)

Definicija: Prirodni brojevi su brojevi koje dobivamo brojanjem “od jedan naviše”.
Primjeri: 1, 2, 3, 4, 5,
Ovaj skup označavamo s N i može se zapisati kao:

N={1,2,3,4,\ldots\thinsp}

Prirodni brojevi koriste se za brojanje predmeta i izvođenje osnovnih računski operacija. Najčešće su nam prva i najintuitivnija vrsta brojeva s kojom se susrećemo.


Cijeli brojevi (Z)

Definicija: Cijeli brojevi obuhvaćaju sve prirodne brojeve, nulu i sve njihove negativne pandane.
Primjeri: , -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3,
Ovaj skup označavamo s Z:

Z={\ldots,-3,-2,-1,0,1,2,3,\ldots\thinsp}

Uvođenjem negativnih brojeva proširujemo mogućnosti računanja. Sada ne samo da možemo brojati i zbrajati, već i izražavati dugove, manjkove ili promjene vrijednosti prema dolje.


Racionalni brojevi (Q)

Definicija: Racionalni brojevi su svi brojevi koji se mogu zapisati u obliku razlomka,

\frac{m}{n}

gdje je M cijeli broj, a N prirodni broj različit od nule. Primjeri:

-\frac{1}{2},\frac{3}{4},\frac{7}{1}=7,0.25=\frac{1}{4}

Skup racionalnih brojeva označavamo s Q:

Q=\left\{\frac{m}{n}\mid m\in Z,n\in N\setminus{0}\right\}

Racionalni brojevi uključuju sve poznate razlomke, ali i sve cijele brojeve, budući da je svaki cijeli broj moguće zapisati kao razlomak. Oni nam omogućuju precizno iskazivanje dijelova cjeline, postotaka i udjela.


Iracionalni brojevi (I)

Definicija: Iracionalni brojevi su oni brojevi koje ne možemo prikazati kao razlomak dvaju cijelih brojeva. Imaju beskonačan, neperiodičan decimalni zapis.

Primjeri:

\sqrt2,\pi,e

Skup iracionalnih brojeva označavamo s I (veliko i).

Iracionalni brojevi omogućuju nam opisivanje dužina, površina i omjera koji se ne mogu točno izraziti razlomcima, čime se širi opseg matematičkih pojmova.


Realni brojevi (R)

Definicija: Realni brojevi obuhvaćaju sve racionalne i sve iracionalne brojeve.

R=Q\cup I

To znači da je svaki broj koji možemo prikazati na kontinuiranom brojevnom pravcu realan broj. Realni brojevi obuhvaćaju sve prethodno spomenute vrste brojeva i predstavljaju najširi skup brojeva s kojima se najčešće susrećemo u školskom obrazovanju.


Zašto su ovi skupovi važni?

Razumijevanje skupova brojeva ključno je za kasnije teme u matematici, poput rada s jednadžbama, funkcijama i geometrijskim problemima. Jasno poznavanje koji brojevi pripadaju kojem skupu pomaže pri izboru odgovarajućih metoda za rješavanje zadataka te pri komunikaciji matematičkih ideja.

U nadolazećim lekcijama nastavit ćemo širiti i produbljivati razumijevanje ovih pojmova, a istovremeno ćete imati priliku riješiti razne zadatke koji će vam pomoći da primijenite naučeno u praksi.

Responses