Često postavljana pitanja o ispitu matematike B razine na državnoj maturi

U nastavku su odgovori na najčešća pitanja o ispitu osnovne razine (B razine) iz Matematike na državnoj maturi. Ove informacije pomoći će vam u pripremi, razumijevanju postupaka i pravilima ispita.

1. Kako se pripremiti za ispit iz Matematike na osnovnoj razini?

• Ponavljajte temeljne definicije i formule iz svih pet područja: Brojevi, Algebra i funkcije, Oblik i prostor, Mjerenje, Podatci/statistika/vjerojatnost.
• Rješavajte zadatke različitih tipova (višestruki izbor, kratki odgovor) iz stvarnih ispita državne mature te iz probnih ispita.
• Koristite kalkulator (džepno računalo) u skladu s dopuštenjima ispitnih pravila, ali nastojte razumjeti i “ručni” račun kako ne biste ovisili isključivo o tehnologiji.
• Vježbajte raspoređivanje vremena; ispit traje u jednom dijelu, a sastoji se od 35 zadataka (20 višestrukoga izbora i 15 kratkoga odgovora). Pripremite se tako da znate koliko vam prosječno treba za svaku vrstu zadatka.
• Analizirajte pogreške – kad rješavate zadatke, pažljivo proučite gdje i zašto griješite, pa to ispravite prije pravoga ispita.

2. Koja su pomagala dopuštena tijekom ispita (npr. kalkulator, geometrijski pribor)?

• Kalkulator (džepno računalo): Dopušten je jednostavni znanstveni kalkulator (koji ne može simbolički računati). Za točne upute pratite službene dokumente NCVVO-a.
• Geometrijski pribor (ravnalo, trokut, šestar): Najčešće je dopušten, pogotovo za zadatke kratkoga odgovora s crtežima.
• Tablice ili “formula kartice”: U pravilu nisu dopuštene. Potrebno je poznavati osnovne formule.
• Mobitel i druga elektronička pomagala: Nisu dopušteni; mobitel se u pravilu isključuje i odlaže prema uputama ispitnoga koordinatora.

3. Što ako ne položim ispit iz Matematike na osnovnoj razini?

• Možete ga ponovno prijaviti na sljedećem ispitnom roku (obično jesenski) ili iduće godine.
• Dobro je analizirati koja su vam područja slabija pa ih dodatno uvježbati.
• Naša platforma (ili druge edukativne stranice) obično nudi detaljne analize i dodatne materijale kako biste precizno ciljano vježbali.

4. Hoće li mi se oduzimati bodovi za sitne pogreške?

• Kod zadatka višestrukoga izbora (1 točan odgovor), svaka netočno odabrana opcija donosi 0 bodova za taj zadatak.
• Kod kratkih odgovora obično postoji samo jedan ispravan rezultat – ako je netočan, dobiva se 0 bodova. Ipak, imajte na umu da zadatci 31.–35. nose 2 boda, a podijeljeni su u 2 podzadatka (pa možete djelomično ostvariti bodove ako jedan od podzadataka riješite točno).
• U pravilu nema “oduzimanja” bodova ispod 0, već samo ne dobivate bodove za pogrešan odgovor.

5. Koje tipove zadataka ću najčešće susresti na ispitu?

• Zadatci višestrukoga izbora (1.–20.): Kratki problemi iz različitih područja, uz 4 ponuđena odgovora, od kojih je samo jedan točan. Svaki nosi 1 bod.
• Zadatci kratkoga odgovora (21.–35.):
  • Zadatci 21.–30.: Svaki po 1 bod, zahtijevaju kratki izračun ili jednostavan zaključak.
  • Zadatci 31.–35.: Svaki ukupno 2 boda (po 2 podzadatka od po 1 bod). Najčešće su malo složeniji kratki problemi ili kombinacije računskih i geometrijskih dijelova.

6. Koliko zadataka i bodova ima u ispitu osnovne razine?

• Ukupno 35 zadataka:
  • 20 zadataka višestrukoga izbora (svaki po 1 bod, ukupno 20 bodova).
  • 15 zadataka kratkoga odgovora (ukupno 20 bodova):
    • Zadatci 21.–30. nose po 1 bod (ukupno 10 bodova).
    • Zadatci 31.–35. svaki nosi 2 boda (ukupno 10 bodova).
• Ukupno je 40 bodova koje možete postići na ispitu.

7. Gdje mogu pronaći primjere prijašnjih ispita?

• NCVVO web stranice: Ondje se objavljuju svi zadatci i rješenja nakon održanih rokova.
• Edukativne platforme (poput ove): često pružaju zbirke prethodnih zadataka, probne ispite i video-rješenja.
• Školska knjižnica ili profesor: Ponekad imaju tiskane zbirke i primjere ispitnih pitanja iz ranijih godina.

8. Koje su najčešće pogreške na osnovnoj razini Matematike?

• Isključenost osnovnih pravila: npr. zaboravljanje na redoslijed računskih operacija ili pogrešno korištenje formula.
• Žurba u rješavanju: preskakanje dijela uputnih rečenica u zadatku ili nepažljivo očitavanje vrijednosti s grafa.
• Loša organizacija vremena: predugo se zadržavanje na jednome zadatku, dok drugi zadatci ostanu neriješeni.
• Nedovoljno vježbanja: posebno u dijelu kratkih odgovora gdje su potrebni jasan postupak i konačan, točan broj ili izraz.

9. Kako se prijaviti za ispit iz Matematike (osnovna razina)?

• Prijava se vrši putem sustava “Postani student” i u suradnji s vašom srednjom školom.
• Rokovi i detalji svake godine dolaze od Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
• Provjerite službene upute na mrežnim stranicama NCVVO-a ili kod školskog ispitnog koordinatora.

10. Jesu li na ispitu zastupljena pitanja iz sva 4 razreda srednje škole?

• Da, okvirno gradivo obuhvaća cijelo srednjoškolsko obrazovanje (prilagođeno B razini), a ispitni katalog definira konkretne ishode i razine složenosti.
• Algebra i funkcije često imaju najveći udio (oko 40%), no sva područja (Brojevi, Oblik i prostor, Mjerenje, Podatci/statistika/vjerojatnost) su zastupljena.

11. Kako se boduju zadaci ako imam djelomično rješenje?

• Višestruki izbor: “sve ili ništa” – 1 bod za točan odgovor, 0 za netočan.
• Kratki odgovori (1-bodovni): također uglavnom “sve ili ništa”.
• Kratki odgovori (2-bodovni, zadatci 31.–35.): podijeljeni su na 2 podzadatka, svaki po 1 bod. Ako riješite točno samo jedan podzadatak, dobit ćete 1 bod.

12. Mogu li tijekom ispita koristiti olovku ili moram pisati kemijskom?

• U pravilu, upisivanje konačnog rješenja radi se kemijskom olovkom (crne ili plave boje), prema naputku NCVVO-a.
• Grafitna olovka obično se smije koristiti za pomoćne skice i bilješke.
• Svakako provjerite aktualne smjernice NCVVO-a ili školskoga ispitnog koordinatora da biste znali što je propisano u vašoj školi.

13. Što ako ne stignem riješiti sve zadatke?

• Rasporedite vrijeme pametno:
  • Zadatci višestrukoga izbora mogu se riješiti brže – ponekad je korisno riješiti ih prve kako biste “pokupili” bodove.
  • Kratke odgovore rješavajte temeljito, ali pripazite da ne potrošite previše vremena na samo jedan zadatak.
• Ako se zaglavite na teškom zadatku, prijeđite na sljedeći i kasnije se vratite prethodnom ako vam ostane vremena.

14. Što ako se ne mogu sjetiti neke formule?

• Prvo provjerite postoji li službena formula ili popis formula u ispitnim materijalima – u novijim inačicama ispita katkada se prilažu odabrane formule (npr. za trigonometriju, dijelove geometrije i sl.).
• Ako nema popisa formula ili tražene formule na njemu, a ne znate ju napamet, pokušajte je izvesti iz osnovnih načela (npr. iz Pitagorina poučka, binomnih formula ili osnovnih definicija trigonometrijskih funkcija).
• Naučite najvažnije formule (diskriminanta, trigonometrijski identiteti, derivacije, volumen i površine tijela, osnovne vjerojatnosne formule) koje se najčešće pojavljuju.

15. Sretno!

Ispit iz Matematike na osnovnoj razini traži od vas poznavanje širokoga spektra tema, no uz dobru pripremu, redovito vježbanje i pravilnu organizaciju vremena, možete uspješno riješiti većinu zadataka. Budite sigurni u svoje znanje, postavljajte pitanja kad zapnete i ciljano vježbajte slabija područja. Želimo vam puno uspjeha na ispitu!