Back to Tečaj

Matematika B razina

0% Complete
0/0 Steps
  1. O ispitu matematike B razine na maturi

    Lekcija 1: Ispit matematike B razine na državnoj maturi
    3 teme
  2. Lekcija 2: Pripremanje za ispit matematike B razine
    5 teme
  3. Brojevi
    Lekcija 3: Skupovi brojeva i osnovne računske operacije
    4 teme
    |
    5 Kvizovi
  4. Lekcija 4: Racionalni brojevi i njihov prikaz
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  5. Lekcija 5: Potencije i znanstveni zapis broja
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  6. Osnove algebre
    Lekcija 6: Algebarski izrazi
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  7. Lekcija 7: Algebarski razlomci i intervali
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  8. Jednadžbe i nejednadžbe
    Lekcija 8: Linearne jednadžbe
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  9. Lekcija 9: Sustavi linearnih jednadžbi
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  10. Lekcija 10: Omjeri, postoci i proporcionalnost
    3 teme
    |
    5 Kvizovi
  11. Lekcija 11: Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  12. Lekcija 12: Kvadratne jednadžbe
    2 teme
    |
    5 Kvizovi
  13. Lekcija 13: Eksponencijalne i logaritamske funkcije
    2 teme
  14. Funkcije i nizovi
    Lekcija 14: Osnove funkcija
    3 teme
  15. Lekcija 15: Kvadratna funkcija
    2 teme
  16. Lekcija 16: Osnovni pojmovi o svojstvima funkcija
    2 teme
  17. Lekcija 17: Nizovi
    3 teme
  18. Geometrija ravnine
    Lekcija 18: Osnovne geometrijske figure
    3 teme
  19. Lekcija 19: Sukladnost i sličnost
    2 teme
  20. Lekcija 20: Četverokuti i mnogokuti
    3 teme
  21. Analitička geometrija
    Lekcija 21: Vektori u ravnini
    3 teme
  22. Lekcija 22: Jednadžba pravca i svojstva
    3 teme
  23. Mjerenje u geometriji i tijelima
    Lekcija 23: Trigonometrija u trokutu
    3 teme
  24. Lekcija 24: Prizme, kocka, kvadar
    3 teme
  25. Lekcija 25: Piramide, valjak, stožac, kugla
    4 teme
  26. Podatci i vjerojatnost
    Lekcija 26: Osnove vjerojatnosti
    2 teme
Lekcija Progress
0% Complete

U ovoj lekciji bavimo se dijeljenjem s ostatkom, jednim od temeljnih postupaka u aritmetici. Dijeljenje s ostatkom posebno je korisno u svakodnevnim situacijama, poput raspodjele predmeta u jednake skupine, određivanja dana u tjednu s određenim ciklusom i slično.


1. Teorem o dijeljenju s ostatkom

Teorem: Za proizvoljni prirodni broj a i cijeli broj b postoje jedinstveni cijeli brojevi q (kvocijent) i r (ostatak) takvi da:

b=q\cdot a+r, \text{pri čemu} \  0\ler<a

  • q predstavlja najveći cijeli dio kvocijenta b/a.
  • r je ostatak pri dijeljenju broja b s brojem a, a uvijek je manji od a.

> Napomena: Kada kažemo “jedinstveni” cijeli brojevi q i r, mislimo na to da nema drugih cjelobrojnih parova (q’, r’) koji bi na isti način zadovoljili gornju jednadžbu i uvjet:

0\le r<a


2. Primjeri dijeljenja s ostatkom

2.1 Jednostavni primjeri

  • Primjer 1: b = 14, a = 4
    • Pri dijeljenju 14 s 4, najviše puta što “4” stane u 14 jest 3 puta (jer 3 x 4 = 12).
    • Razlika do 14 iznosi 2 (14 – 12 = 2).
    • Dakle, q = 3, r = 2.
    • Provjera: 14 = 3 x 4 + 2, s 0 ≤ 2 < 4.
  • Primjer 2: b = 27, a = 5
    • 27 ÷ 5 = 5 (cjelobrojni dio), jer 5 x 5 = 25.
    • Ostatak je 2 (27 – 25 = 2).
    • Dakle, 27 = 5 x 5 + 2.

2.2 Negativni ili veći brojevi

Teorem vrijedi i ako je b veći ili manji cijeli broj (npr. negativan), no za potrebe osnovne razine matematike obično se primjeri odnose na prirodne brojeve b (ili barem nenegativne).


3. Primjena u svakodnevnim primjerima

Raspodjela predmeta: Imate 25 olovaka i želite ih raspodijeliti u kutije od po 6. Koliko vam treba kutija i koliko olovaka ostaje?
25 = 4 x 6 + 1: Dobijete 4 pune kutije, a 1 olovka preostaje.

Modularno računanje (dani u tjednu): Ako želite znati koji je dan u tjednu nakon određenog broja dana, dijelite s 7 i promatrate ostatak.
Npr. ako je ponedjeljak i prođe 9 dana, 9 ÷ 7 daje kvocijent 1 i ostatak 2, što znači da je nakon 9 dana – s obzirom na “ciklus” od 7 dana – srijeda.


4. Zašto je dijeljenje s ostatkom važno?

  • Osnova modularne aritmetike: Pojam “ostatka” pri dijeljenju uvelike se koristi u naprednijoj matematici (npr. kod kongruencija).
  • Praktična primjena: Od raspodjele predmeta, zakazivanja termina, do rješavanja problema periodiciteta (primjerice, “svaki 7. dan” ili “svaki 12. mjesec”).
  • Veza s prostim brojevima i NZD/NZV: Mnoge metode za pronalaženje najvećeg zajedničkog djelitelja i najmanjeg zajedničkog višekratnika (poput Euklidova algoritma) u pozadini koriste dijeljenje s ostatkom.

Ovim završavamo dio o dijeljenju s ostatkom. U narednim lekcijama vidjet ćemo kako se ovo svojstvo koristi kod rješavanja algebarskih problema (npr. pronalaženja najvećeg zajedničkog djelitelja) i kako se primjenjuje u raznim situacijama koje uključuju razdiobu i periodičnost.

Responses