Matematika B razina
-
O ispitu matematike B razine na maturi
Lekcija 1: Ispit matematike B razine na državnoj maturi3 teme -
Lekcija 2: Pripremanje za ispit matematike B razine5 teme
-
BrojeviLekcija 3: Skupovi brojeva i osnovne računske operacije4 teme|5 Kvizovi
-
Skupovi brojeva
-
Računske operacije među skupovima
-
Prosti i složeni brojevi, najveći zajednički djelitelj (NZD) i najmanji zajednički višekratnik (NZV)
-
Dijeljenje s ostatkom
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Skupovi brojeva i osnovne računske operacije - Domaća zadaća 5
-
Skupovi brojeva
-
Lekcija 4: Racionalni brojevi i njihov prikaz2 teme|5 Kvizovi
-
Oblici zapisa racionalnih brojeva
-
Uspoređivanje brojeva na brojevnom pravcu, uspoređivanje decimalnih brojeva i zaokruživanje
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Racionalni brojevi i njihov prikaz - Domaća zadaća 5
-
Oblici zapisa racionalnih brojeva
-
Lekcija 5: Potencije i znanstveni zapis broja3 teme|5 Kvizovi
-
Definicija potencije, osnovna pravila računanja s potencijama
-
Primjena potencija u znanstvenom zapisu broja (veliki i mali brojevi)
-
Vježbe s primjenom u svakodnevnim situacijama
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Potencije i znanstveni zapis broja - Domaća zadaća 5
-
Definicija potencije, osnovna pravila računanja s potencijama
-
Osnove algebreLekcija 6: Algebarski izrazi3 teme|5 Kvizovi
-
Lekcija 7: Algebarski razlomci i intervali3 teme|5 Kvizovi
-
Skraćivanje algebarskih razlomaka
-
Množenje, dijeljenje, zbrajanje i oduzimanje algebarskih razlomaka
-
Uspoređivanje brojeva na brojevnom pravcu, intervali, unija i presjek intervala
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Algebarski razlomci i intervali - Domaća zadaća 5
-
Skraćivanje algebarskih razlomaka
-
Jednadžbe i nejednadžbeLekcija 8: Linearne jednadžbe3 teme|5 Kvizovi
-
Lekcija 9: Sustavi linearnih jednadžbi2 teme|5 Kvizovi
-
Lekcija 10: Omjeri, postoci i proporcionalnost3 teme|5 Kvizovi
-
Omjeri, produljeni omjeri, postotci i promili
-
Apsolutna vrijednost, aritmetička sredina i primjena u jednostavnim zadacima
-
Proporcionalnost
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Omjeri, postoci i proporcionalnost - Domaća zadaća 5
-
Omjeri, produljeni omjeri, postotci i promili
-
Lekcija 11: Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi2 teme|5 Kvizovi
-
Rješavanje linearnih nejednadžbi i prikaz rješenja na pravcu
-
Sustavi linearnih nejednadžbi i nejednadžbe s apsolutnom vrijednošću
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 1
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 2
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 3
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 4
-
Matematika - Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi - Domaća zadaća 5
-
Rješavanje linearnih nejednadžbi i prikaz rješenja na pravcu
-
Lekcija 12: Kvadratne jednadžbe2 teme|5 Kvizovi
-
Lekcija 13: Eksponencijalne i logaritamske funkcije2 teme
-
Funkcije i nizoviLekcija 14: Osnove funkcija3 teme
-
Lekcija 15: Kvadratna funkcija2 teme
-
Lekcija 16: Osnovni pojmovi o svojstvima funkcija2 teme
-
Lekcija 17: Nizovi3 teme
-
Geometrija ravnineLekcija 18: Osnovne geometrijske figure3 teme
-
Lekcija 19: Sukladnost i sličnost2 teme
-
Lekcija 20: Četverokuti i mnogokuti3 teme
-
Analitička geometrijaLekcija 21: Vektori u ravnini3 teme
-
Lekcija 22: Jednadžba pravca i svojstva3 teme
-
Mjerenje u geometriji i tijelimaLekcija 23: Trigonometrija u trokutu3 teme
-
Lekcija 24: Prizme, kocka, kvadar3 teme
-
Lekcija 25: Piramide, valjak, stožac, kugla4 teme
-
Podatci i vjerojatnostLekcija 26: Osnove vjerojatnosti2 teme
Kvizovi
-
Matematika B - Probni ispit 1
-
Matematika B - Probni ispit 2
-
Matematika B - Probni ispit 3
-
Matematika B - Probni ispit 4
-
Matematika B - Probni ispit 5
-
Matematika B - Probni ispit 6
-
Matematika B - Probni ispit 7
-
Matematika B - Probni ispit 8
-
Matematika B - Probni ispit 9
-
Matematika B - Probni ispit 10
Prosti i složeni brojevi, najveći zajednički djelitelj (NZD) i najmanji zajednički višekratnik (NZV)
U ovoj cjelini upoznat ćemo se s temeljnim pojmovima prostih i složenih brojeva, te naučiti što su najveći zajednički djelitelj (NZD) i najmanji zajednički višekratnik (NZV) dvaju brojeva.
1. Prosti i složeni brojevi
1.1 Prosti (prim) brojevi
- Definicija: Prirodni brojevi koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom.
- Značajka: Imaju točno dva pozitivna djelitelja: 1 i taj broj.
- Primjeri prostih brojeva: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19…
Napomena: Broj 1 nije niti prost niti složen.
1.2 Složeni (kompozitni) brojevi
- Definicija: Prirodni brojevi koji nisu prosti, tj. imaju više od dva djelitelja.
- Primjeri složenih brojeva: 4, 6, 8, 9, 10, 12…
Primjer: Broj 6 ima djelitelje 1, 2, 3 i 6 (ukupno 4 djelitelja), pa je složen.
2. Najveći zajednički djelitelj (NZD)
2.1 Definicija
- Najveći zajednički djelitelj brojeva a i b (oznake: nzd(a,b) ili gcd(a,b) je najveći prirodni broj koji ujedno dijeli i broj a i broj b.
- Primjer: Za brojeve 18 i 24, nzd(18,24) je najveći broj koji dijeli i 18 i 24 bez ostatka.
2.2 Postupak traženja NZD-a (metoda zajedničkog dijeljenja)
- Istovremeno dijelite oba broja zajedničkim prostim djeliteljem dokle god je to moguće.
- Za svaki korak u kojem ste mogli podijeliti oba broja, taj prosti djelitelj je dio traženog NZD-a.
- Kad više nije moguće istodobno dijeliti oba broja, zaustavite se.
- Umnožak svih tako dobivenih prostih faktora jest najveći zajednički djelitelj.
Primjer: nzd(18,24)
- 18 možemo rastaviti na 2 x 3 x 3
- 24 možemo rastaviti na 2 x 2 x 2 x 3
- Zajednički faktori: jedan 2 i jedan 3 –> 2 x 3 = 6
- Dakle, nzd(18,24) = 6.
3. Najmanji zajednički višekratnik (NZV)
3.1 Definicija
Najmanji zajednički višekratnik brojeva a i b (oznake: nzv(a,b) ili lcm(a,b)) je najmanji prirodni broj koji je višekratnik i broja a i broja b.
Primjer: Za brojeve 18 i 24, nzv(18,24) je najmanji broj koji je djeljiv i s 18 i s 24.
3.2 Postupak traženja NZV-a (metoda zajedničkog i daljnjeg dijeljenja)
- Kao i kod NZD-a, zajednički dijelite oba broja njihovim zajedničkim prostim djeliteljima dok je moguće.
- Zasebno nastavite faktorizirati svaki broj dok ne dođete do 1 (ili dok nisu iscrpljeni svi prosti čimbenici).
- Svi dobiveni faktori (i oni zajednički i oni koji su ostali) ulaze u umnožak koji nam daje nzv(a,b).
Primjer: nzv(18,24)
18 = 2 x 3 x 3
24 = 2 x 2 x 2 x 3
Uzmemo sve faktore: tri dvojke (ukupno), dvije trojke (najveća potencija 3 koja se javlja je , a vidimo da je zajedničko samo jedan put 3, ali da 18 nosi još jednu 3, pa i ona mora ući u proizvod).
Konačno: 2 x 2 x 2 x 3 x 3 = 72
Dakle, nzv(18,24) = 72.
> Kratka provjera:
4. Povezanost NZD-a i NZV-a
Za dva broja a i b vrijedi:
Primjer:
- a = 18, b = 24, nzd(18,24) = 6, nzv(18,24) = 72
- Provjera: 6 x 72 = 432, a 18 x 24 = 432.

5. Zašto je ovo bitno?
- Prosti i složeni brojevi: temelj su faktorizacije i razumijevanja “gradivnih elemenata” prirodnih brojeva.
- NZD: omogućuje pojednostavljivanje razlomaka, rješavanje zadataka podjele predmeta, dijafantskih jednadžbi itd.
- NZV: koristi se pri zbrajanju i oduzimanju razlomaka s različitim nazivnicima, pri traženju “najbržeg” zajedničkog ritma (primjerice, u problemima s periodom) i drugim praktičnim primjenama.
Ovim završavamo pregled prostih i složenih brojeva te NZD-a i NZV-a. U sljedećim koracima ćete naučiti kako ova znanja primijeniti u algebraičkim zadacima, pri radu s razlomcima i u svakodnevnim problemskim situacijama.
Responses